Na izmaku američka pomoć Ukrajini

Biljana Mitrinović Rašević

18. 11. 2023. 16:30

Није помогло ни залагање председника САД: Володимир Зеленски и Џозеф Бајден (Фото EPA-EFE/Julia Nikhinson)

Ame­rič­ki pred­sed­nik Džo­zef Baj­den pot­pi­sao je na­crt za­ko­na o fi­nan­si­ra­nju fe­de­ral­ne vla­de, ko­ji ne uklju­ču­je do­dat­nu po­moć Izra­e­lu i Ukra­ji­ni, sa­op­šti­la je ju­če Be­la ku­ća. Baj­den je pred­log za­ko­na pot­pi­sao na mar­gi­na­ma sve­ča­ne ve­če­re u San Fran­ci­sku, gde su se oku­pi­li li­de­ri Azij­sko­pa­ci­fič­ke eko­nom­ske sa­rad­nje. Pret­hod­no su pred­log za­ko­na po­dr­ža­li Se­nat i Pred­stav­nič­ki dom. Pri­vre­me­no fi­nan­si­ra­nje bi­će pro­du­že­no do 19. ja­nu­a­ra idu­će go­di­ne.

Pod­se­ti­mo da je Baj­den tra­žio 106 mi­li­jar­di do­la­ra za fi­nan­si­ra­nje Izra­e­la, Ukra­ji­ne i ja­ča­nje gra­ni­ce pre­ma Mek­si­ku, ali ni­je do­bio po­dr­šku u Kon­gre­su, u ko­jem je re­pu­bli­kan­ska ve­ći­na gla­sa­la pro­tiv iz­dva­ja­nja nov­ca za Ukra­ji­nu. S dru­ge stra­ne, Se­nat, s de­mo­krat­skom ve­ći­nom, blo­ki­rao je ta­kvu ini­ci­ja­ti­vu. Baj­den je već re­kao da ne­će pot­pi­sa­ti za­kon o do­de­li po­mo­ći sa­mo Izra­e­lu bez Ukra­ji­ne, uko­li­ko Kon­gres odo­bri ta­kav do­ku­ment, ali je pi­ta­nje da li će osta­ti pri toj od­lu­ci ako mo­ra pr­vo da obez­be­di rad svo­je vla­de.

No­vu za­bri­nu­tost za Ukra­ji­nu iza­zvao je port­pa­rol Be­le ku­će za na­ci­o­nal­nu bez­bed­nost Džon Kir­bi re­kav­ši da „do­la­ze do kra­ja” i da je spo­sob­nost SAD da po­mog­nu Ukra­ji­ni već ugro­že­na zbog od­bi­ja­nja Pred­stav­nič­kog do­ma da pri­sta­ne na Baj­de­nov zah­tev. „Sred­stva u ame­rič­kom bu­dže­tu za po­moć Ki­je­vu su sko­ro ne­sta­la, što će se lo­še od­ra­zi­ti na od­bram­be­ne spo­sob­no­sti Ukra­ji­ne”, re­kao je Kir­bi u uto­rak uve­če i do­dao da je po­dr­ška Ukra­ji­ni neo­p­hod­na ra­di na­ci­o­nal­ne bez­bed­no­sti SAD.

Dan pre nje­ga i po­moć­nik pred­sed­ni­ka za na­ci­o­nal­nu bez­bed­nost Džejk Sa­li­van go­to­vo isto­vet­nim re­či­ma ob­ja­snio je da „okle­va­nje” Kon­gre­sa kom­pli­ku­je pru­ža­nje po­mo­ći Ki­je­vu. „To već uti­če na na­šu spo­sob­nost da po­ša­lje­mo Ukra­ji­ni ono što im je po­treb­no i sa­mo će bi­ti go­re”, re­kao je Sa­li­van. 

Ra­ni­je je Be­la ku­ća sa­op­šti­la da su SAD već po­tro­ši­le 96 od­sto sred­sta­va opre­de­lje­nih za Ki­jev. On je na­gla­sio da to ni­je sa­mo voj­na po­dr­ška, ne­go i fi­nan­sij­ska i hu­ma­ni­tar­na po­moć. Što se ti­če sa­mo voj­ne po­dr­ške, Va­šing­ton je po­tro­šio vi­še od 90 od­sto svih do­de­lje­nih sred­sta­va i Pen­ta­go­nu je pre­o­sta­la još oko 1,1 mi­li­jar­da do­la­ra, na­me­nje­na do­pu­ni na­o­ru­ža­nja u ame­rič­kim skla­di­šti­ma. Pret­hod­no je Erin Me­ki, di­rek­tor­ka Agen­ci­je za me­đu­na­rod­ni raz­voj (USA­ID) za Evro­pu i Evro­a­zi­ju, kon­sta­to­va­la da su ame­rič­ke vla­sti osta­le bez nov­ca za di­rekt­nu bu­džet­sku po­dr­šku Ukra­ji­ni i da bi bez no­vih sred­sta­va hu­ma­ni­tar­na po­moć mo­gla da „pre­su­ši”.

Po­što je oči­gled­no da zbog svo­jih unu­tra­šnjih pro­ble­ma ame­rič­ka vla­da na­ja­vlju­je sko­ri pre­kid bi­lo ka­kve po­mo­ći Ukra­ji­ni, EU je pod pri­ti­skom da pre­u­zme tu ulo­gu. I sam šef evrop­ske di­plo­ma­ti­je Đu­zep Bo­relj na­gla­sio je da će evrop­ske dr­ža­ve mo­ra­ti da bu­du sprem­ne da na­do­me­ste ne­do­sta­ju­ću ame­rič­ku ulo­gu. Fran­cu­ska je već na­ja­vi­la da vi­še ne­će is­po­ru­či­va­ti Ki­je­vu na­o­ru­ža­nje iz svo­jih ar­se­na­la, ne­go da oče­ku­je da Ukra­ji­na ku­pu­je nji­ho­vo oruž­je nov­cem iz spe­ci­jal­nog evrop­skog fon­da na­me­nje­nog po­mo­ći Ukra­ji­ni.

Ma­đar­ska ta­ko­đe blo­ki­ra is­pla­tu još 500 mi­li­o­na evra iz Evrop­skog mi­rov­nog fon­da za is­po­ru­ke oruž­ja Ukra­ji­ni, uslo­vlja­va­ju­ći ski­da­nje sa li­ste sank­ci­ja OTP ban­ke i svih nje­nih fi­li­ja­la. Ne­dav­no je ukra­jin­ski mi­ni­star fi­nan­si­ja Ser­gej Mar­čen­ko re­kao da će Ukra­ji­na sle­de­će go­di­ne, bez spolj­ne po­dr­ške Za­pa­da, bi­ti su­o­če­na s bu­džet­skim de­fi­ci­tom od 29 mi­li­jar­di do­la­ra.

Iako je ukra­jin­ski pred­sed­nik Vo­lo­di­mir Ze­len­ski de­man­to­vao da su voj­ne ope­ra­ci­je ukra­jin­skih sna­ga za­pa­le u ćor­so­kak i da ne­će bi­ti du­bo­kog pro­do­ra, što je u in­ter­vjuu za „Eko­no­mist” re­kao glav­no­ko­man­du­ju­ći Va­le­rij Za­lu­žni – si­tu­a­ci­ja ni­je do­bra. Špan­ski „Pa­is” ob­ja­vio je re­por­ta­žu s av­de­jev­skog fron­ta, u ko­joj bor­ci tvr­de da sa­da mo­gu da po­tro­še 10 pu­ta ma­nje ra­ke­ta ne­go to­kom od­bra­ne Bah­mu­ta i ofan­zi­ve na ju­gu. Pod uslo­vom da osta­ne ano­ni­man, je­dan od ko­man­da­na­ta je­di­ni­ce ko­ja upra­vlja ame­rič­kom ha­u­bi­com „pa­la­din” re­kao je no­vi­na­ru ovog li­sta da su u pro­le­će u Bah­mu­tu i le­tos kod Ore­ho­va nje­go­vi voj­ni­ci is­pa­lji­va­li 100 do 150 gra­na­ta dnev­no, a da sa­da kod Av­de­jev­ke ima­ju sa­mo 15 po da­nu. Uz to idu i pro­ble­mi da se zbog ma­njeg bro­ja ra­ke­ta gu­bi i pre­ci­znost: ako je le­tos „pa­la­din” imao gre­šku od se­dam me­ta­ra, sa­da ona iz­no­si 70 me­ta­ra.

Da ne bi do­ži­ve­li po­raz pro­tiv Ru­si­je u Ukra­ji­ni, ame­rič­ki zva­nič­ni­ci go­to­vo sva­ko­dnev­no go­vo­re o neo­p­hod­no­sti za­mr­za­va­nja fron­ta. Dvo­ji­ca biv­ših vi­so­kih funk­ci­o­ne­ra NA­TO-a pre ne­ko­li­ko da­na su pred­lo­ži­la ula­zak ostat­ka Ukra­ji­ne u ovu ali­jan­su, ali Mo­skva od­luč­no od­bi­ja taj pred­log. Ze­len­ski je su­o­čen s ve­li­kim pri­ti­skom sa­ve­zni­ka da sklo­pi bi­lo ka­kvo pri­mir­je s Ru­si­ma dok se ne ob­no­ve voj­ni ar­se­na­li.