Ga­za mi­li­ta­ri­zu­je Izra­el

Boško Jakšić

20. 11. 2023. 11:35

Изра­ел­ски вој­ни­ци на пу­ту пре­ма се­вер­ном де­лу по­ја­са Га­зе (Фо­то/ EPA-EFE / NEIL HALL)

Bo­ško Jak­šić

Kon­zer­va­tiv­ci Ben­ja­mi­na Ne­tan­ja­hua, ko­ji već 16 go­di­na, sa krat­kim pa­u­za­ma, upra­vlja­ju Izra­e­lom, okre­nu­li su ude­sno ze­mlju stvo­re­nu na li­be­ral­nim i ide­ja­ma so­ci­ja­li­zma ko­je su do­ne­li pr­vi na­se­lje­ni­ci iz is­toč­ne Evro­pe.

Rat u Ga­zi uči­nio je da se za­o­kret naj­vi­še vi­di u od­no­su pre­ma pa­le­stin­skom pi­ta­nju. Mi­rov­ni pre­go­vo­ri pre­ki­nu­ti su pre jed­ne de­ce­ni­je, a po­dr­ška di­ja­lo­gu sa Pa­le­stin­skom upra­vom pred­sed­ni­ka Mah­mu­da Aba­sa pa­la je sa 47,6 od­sto u sep­tem­bru na 24,5 pro­ce­na­ta kra­jem ok­to­bra, po­ka­zu­je is­tra­ži­va­nje Uni­ver­zi­te­ta u Tel Avi­vu i nje­go­vog in­dek­sa mi­ra.

To je naj­ni­ži pro­ce­nat ka­kav ni­je za­be­le­žen ni to­kom dru­gog pa­le­stin­skog ustan­ka, in­ti­fa­de, ka­da je Izra­el bio iz­lo­žen te­ro­ri­stič­kim na­pa­di­ma, ni to­kom ra­ni­jih ra­to­va u Ga­zi ili u Li­ba­nu. Ve­ći­na Izra­e­la­ca uve­re­na je da vlast u Ra­ma­li ni­je do­volj­no sna­žno osu­di­la Ha­ma­sov na­pad, ka­da je bru­tal­no ubi­je­no 1.200 ci­vi­la.

Rat sa Ha­ma­som iz­ba­cio je pa­le­stin­sko pi­ta­nje u vrh agen­de a sta­vo­vi Izra­e­la­ca pre­ma Pa­le­stin­ci­ma su ra­to­bor­ni­ji ne­go na bi­lo ko­joj tač­ki no­vi­je isto­ri­je, po­ka­zu­je is­tra­ži­va­nje Izra­el­skog in­sti­tu­ta za de­mo­kra­ti­ju.

U vre­me dok se po sve­tu de­mon­stri­ra zbog ma­sov­nih po­gi­bi­ja ci­vi­la po Ga­zi, uklju­ču­ju­ći 4.500 de­ce, čak 57,5 od­sto izra­el­skih Je­vre­ja sma­tra da izra­el­ska ar­mi­ja ne ko­ri­sti do­volj­no va­tre­nu moć u Ga­zi, 36,6 ka­že da je od­go­vor od­go­va­ra­ju­ći, dok sa­mo 1,8 pro­ce­na­ta ve­ru­je da se voj­ska osla­nja na pre­ko­mer­nu si­lu.

Upr­kos hi­lja­da­ma de­mon­stra­na­ta ko­ji u Tel Avi­vu zah­te­va­ju oslo­ba­đa­nje ta­la­ca, tek de­set pro­ce­na­ta izra­el­skih Je­vre­ja ka­že da bi po­dr­ža­lo pre­kid va­tre za raz­me­nu za ta­o­ce. Go­to­vo sva­ki dru­gi je za pre­go­vo­re ali bez pa­u­ze u bor­ba­ma. Sva­ki če­tvr­ti sma­tra da Izra­el uop­šte ne tre­ba da pre­go­va­ra sa Ha­ma­som, šta god da bu­de.

Po­dr­ška raz­ra­ču­nu sa Ha­ma­som ne zna­či auto­mat­ski odo­bra­va­nje Ne­tan­ja­hu­o­vog na­či­na vo­đe­nja ra­ta. Is­tra­ži­va­nje in­dek­sa mi­ra po­ka­zu­je da čak 75,8 Izra­e­la­ca nje­gov uči­nak oce­nju­je kao ne­do­volj­no do­bar ili sla­ba­šan. Po­ve­re­nje se pre­li­lo pre­ma Izra­el­skim od­bram­be­nim sna­ga­ma (IDF). Bli­zu po­lo­vi­ne is­pi­ta­nih vi­še ve­ru­je IDF ne­go li­de­ru de­sni­čar­skog Li­ku­da, dok sa­mo 7,3 pro­cen­ta ima obr­nut za­klju­čak.

„Ve­o­ma je bit­na či­nje­ni­ca da se od po­čet­ka ra­ta Ne­tan­ja­hu­o­va bi­rač­ka ba­za osi­pa”, ka­že Ta­mar Her­man iz Izra­el­skog in­sti­tu­ta za de­mo­kra­ti­ju.

Po­dr­ška re­še­nju kon­flik­ta po for­mu­li dve dr­ža­ve, ko­ju po­ku­ša­va da re­ak­ti­vi­ra ame­rič­ki pred­sed­nik Džo­zef Baj­den, ta­ko­đe je na si­la­znoj li­ni­ji i me­đu izra­el­skim Je­vre­ji­ma je sa 37,5 od­sto pa­la po­sle Ha­ma­so­vog na­pa­da na 28 pro­ce­na­ta.

Kod arap­skih dr­ža­vlja­na Izra­e­la u me­đu­vre­me­nu je ma­lo oja­ča­la i sa 68,7 pro­ce­na­ta oti­šla na 71,9 od­sto. Ta­kva po­dr­ška pre­go­vor­nom re­še­nju umno­go­me je iza­zva­na či­nje­ni­com ne­rav­no­prav­nog sta­tu­sa bli­zu dva mi­li­o­na izra­el­skih Ara­pa: nji­ho­va pri­ma­nja su dvo­stru­ko ma­nja od izra­el­skih Je­vre­ja. Oni pro­ce­nju­ju da bi bi­lo dve dr­ža­ve ili jed­na uki­nu­lo tu ano­ma­li­ju.

Ono što je is­tra­ži­va­če naj­vi­še iz­ne­na­di­lo je­ste da ve­ći­na Izra­e­la­ca sa vi­še op­ti­mi­zma gle­da na bu­duć­nost sa­da ne­go pre 7. ok­to­bra. U od­go­vo­ru na pi­ta­nje In­sti­tu­ta za de­mo­kra­ti­ju, 64 od­sto ka­že da su „op­ti­mi­sti” ili „ne­ka­ko op­ti­mi­sti”. Ta­kvo ras­po­lo­že­nje tu­ma­či se ose­ća­njem za­jed­ni­štva iza­zva­nog Ha­ma­so­vim na­pa­dom, za raz­li­ku od du­bo­kih po­de­la u vre­me ma­sov­nih pro­te­sta zbog Ne­tan­ja­hu­o­vog po­ku­ša­ja sta­vlja­nja Vr­hov­nog su­da pod kon­tro­lu iz­vr­šne vla­sti.

Is­tra­ži­va­nja jav­nog mnje­nja u vre­me­ni­ma ra­ta la­ko mo­gu da za­va­ra­ju. Emo­ci­je su vi­so­ke. Ka­da sve pro­đe, mno­gi od­go­vo­ri mo­gu­će će bi­ti druk­či­ji. Ko­li­ko će sa­da­šnje oku­plja­nje tra­ja­ti? Ve­ro­vat­no dok se rat ne za­vr­ši.

Do­tle, u mi­li­ta­ri­zo­va­nom am­bi­jen­tu po­dr­ške „uni­šta­va­nju” Ha­ma­sa, ka­ko ope­ra­ci­je u Ga­zi na­zi­va Ne­tan­ja­hu, sva­ko za­la­ga­nje za po­bolj­ša­nje od­no­sa Je­vre­ja i Pa­le­sti­na­ca po­sta­je opa­sno. Mno­gi izra­el­ski mi­rov­nja­ci pre­la­ze u ta­bor ja­stre­bo­va. „Bi­ti mi­rov­ni ak­ti­vi­sta u Izra­e­lu ovih da­na zna­či bi­ti oka­rak­te­ri­san kao iz­daj­nik. Lju­di mi­sle da mr­zi­te sop­stve­ni na­rod, da ste auto­an­ti­se­mi­ta”, ka­že za „Ha­a­rec” fo­to-re­por­ter Uri Go­ren, či­ji je ro­đak je­dan od onih ko­je je Ha­mas kid­na­po­vao 7. ok­to­bra.

„Ne mi­slim da mo­ja pe­to­go­di­šnja de­voj­či­ca tre­ba da pro­la­zi sve tra­u­me ko­je su pro­ži­ve­le mo­ja ge­ne­ra­ci­ja, ge­ne­ra­ci­ja mo­jih ro­di­te­lja i ge­ne­ra­ci­je pre njih.”

Raz­lo­zi za za­bri­nu­tost se uve­ća­va­ju. Is­tra­ži­va­nja jav­nog mnje­nja po­ka­zu­ju rast eks­tre­mi­zma me­đu Je­vre­ji­ma, ali i ra­di­ka­li­za­ci­ju Pa­le­sti­na­ca. Ne sa­mo u po­ja­su Ga­ze, već i na Za­pad­noj oba­li, gde su no­ve gru­pe pre­u­ze­le kon­tro­lu nad Na­blu­skom i Dže­ni­nom i is­ti­snu­le vlast Mah­mu­da Aba­sa, sve usa­mlje­ni­jeg Pa­le­stin­ca, ko­ji ne od­u­sta­je od mi­rov­nih pre­go­vo­ra sa Izra­e­lom.