Gaza militarizuje Izrael
Израелски војници на путу према северном делу појаса Газе (Фото/ EPA-EFE / NEIL HALL)
Boško Jakšić
Konzervativci Benjamina Netanjahua, koji već 16 godina, sa kratkim pauzama, upravljaju Izraelom, okrenuli su udesno zemlju stvorenu na liberalnim i idejama socijalizma koje su doneli prvi naseljenici iz istočne Evrope.
Rat u Gazi učinio je da se zaokret najviše vidi u odnosu prema palestinskom pitanju. Mirovni pregovori prekinuti su pre jedne decenije, a podrška dijalogu sa Palestinskom upravom predsednika Mahmuda Abasa pala je sa 47,6 odsto u septembru na 24,5 procenata krajem oktobra, pokazuje istraživanje Univerziteta u Tel Avivu i njegovog indeksa mira.
To je najniži procenat kakav nije zabeležen ni tokom drugog palestinskog ustanka, intifade, kada je Izrael bio izložen terorističkim napadima, ni tokom ranijih ratova u Gazi ili u Libanu. Većina Izraelaca uverena je da vlast u Ramali nije dovoljno snažno osudila Hamasov napad, kada je brutalno ubijeno 1.200 civila.
Rat sa Hamasom izbacio je palestinsko pitanje u vrh agende a stavovi Izraelaca prema Palestincima su ratoborniji nego na bilo kojoj tački novije istorije, pokazuje istraživanje Izraelskog instituta za demokratiju.
U vreme dok se po svetu demonstrira zbog masovnih pogibija civila po Gazi, uključujući 4.500 dece, čak 57,5 odsto izraelskih Jevreja smatra da izraelska armija ne koristi dovoljno vatrenu moć u Gazi, 36,6 kaže da je odgovor odgovarajući, dok samo 1,8 procenata veruje da se vojska oslanja na prekomernu silu.
Uprkos hiljadama demonstranata koji u Tel Avivu zahtevaju oslobađanje talaca, tek deset procenata izraelskih Jevreja kaže da bi podržalo prekid vatre za razmenu za taoce. Gotovo svaki drugi je za pregovore ali bez pauze u borbama. Svaki četvrti smatra da Izrael uopšte ne treba da pregovara sa Hamasom, šta god da bude.
Podrška razračunu sa Hamasom ne znači automatski odobravanje Netanjahuovog načina vođenja rata. Istraživanje indeksa mira pokazuje da čak 75,8 Izraelaca njegov učinak ocenjuje kao nedovoljno dobar ili slabašan. Poverenje se prelilo prema Izraelskim odbrambenim snagama (IDF). Blizu polovine ispitanih više veruje IDF nego lideru desničarskog Likuda, dok samo 7,3 procenta ima obrnut zaključak.
„Veoma je bitna činjenica da se od početka rata Netanjahuova biračka baza osipa”, kaže Tamar Herman iz Izraelskog instituta za demokratiju.
Podrška rešenju konflikta po formuli dve države, koju pokušava da reaktivira američki predsednik Džozef Bajden, takođe je na silaznoj liniji i među izraelskim Jevrejima je sa 37,5 odsto pala posle Hamasovog napada na 28 procenata.
Kod arapskih državljana Izraela u međuvremenu je malo ojačala i sa 68,7 procenata otišla na 71,9 odsto. Takva podrška pregovornom rešenju umnogome je izazvana činjenicom neravnopravnog statusa blizu dva miliona izraelskih Arapa: njihova primanja su dvostruko manja od izraelskih Jevreja. Oni procenjuju da bi bilo dve države ili jedna ukinulo tu anomaliju.
Ono što je istraživače najviše iznenadilo jeste da većina Izraelaca sa više optimizma gleda na budućnost sada nego pre 7. oktobra. U odgovoru na pitanje Instituta za demokratiju, 64 odsto kaže da su „optimisti” ili „nekako optimisti”. Takvo raspoloženje tumači se osećanjem zajedništva izazvanog Hamasovim napadom, za razliku od dubokih podela u vreme masovnih protesta zbog Netanjahuovog pokušaja stavljanja Vrhovnog suda pod kontrolu izvršne vlasti.
Istraživanja javnog mnjenja u vremenima rata lako mogu da zavaraju. Emocije su visoke. Kada sve prođe, mnogi odgovori moguće će biti drukčiji. Koliko će sadašnje okupljanje trajati? Verovatno dok se rat ne završi.
Dotle, u militarizovanom ambijentu podrške „uništavanju” Hamasa, kako operacije u Gazi naziva Netanjahu, svako zalaganje za poboljšanje odnosa Jevreja i Palestinaca postaje opasno. Mnogi izraelski mirovnjaci prelaze u tabor jastrebova. „Biti mirovni aktivista u Izraelu ovih dana znači biti okarakterisan kao izdajnik. Ljudi misle da mrzite sopstveni narod, da ste autoantisemita”, kaže za „Haarec” foto-reporter Uri Goren, čiji je rođak jedan od onih koje je Hamas kidnapovao 7. oktobra.
„Ne mislim da moja petogodišnja devojčica treba da prolazi sve traume koje su proživele moja generacija, generacija mojih roditelja i generacije pre njih.”
Razlozi za zabrinutost se uvećavaju. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju rast ekstremizma među Jevrejima, ali i radikalizaciju Palestinaca. Ne samo u pojasu Gaze, već i na Zapadnoj obali, gde su nove grupe preuzele kontrolu nad Nabluskom i Dženinom i istisnule vlast Mahmuda Abasa, sve usamljenijeg Palestinca, koji ne odustaje od mirovnih pregovora sa Izraelom.