Bogati uništavaju planetu a sirotinja trpi

22. 11. 2023. 13:35

Годинама су сиромашње оптуживали да загађују планету (ЕПА ЕФЕ - С. Морисон)

„Bolje živjeti sto godina kao milijunaš nego sedam dana u bijedi“, glasi čuvena dosetka iz kultnog stripa „Alan Ford“.

U kategoriju takvih istina mogla bi da se svrstaju i nova saznanja da bogati više doprinose globalnom zagrevanju nego siromašni. Godinama su upravo najsiromašnije stanovnike planete optuživali da su najveći zagađivači životne sredine.

Često se upravo stil života siromašnih nalazio na udaru kritika, jer jedu jeftino meso i prerađevine, voze starije automobile na dizel ili štede da bi putovali na letovanja.

S druge strane organizacija „Oksfam” u novom istraživanju navodi da bogati daleko više putuju avionom, troše više energiju jer žive u većim kućama i naravno imaju veću potrošnju od siromašnih. U ekstremnim slučajevima milijardera, imaju i svoje privatne avione, jahte i slično.

„Oksfam” navodi da je 2019. godine jedan procenat najbogatije svetske populacije izazvao štetnih gasova koliko pet milijardi ljudi na planeti, od kojih dve trećine žive u siromaštvu.

To pokazuje izveštaj „Climate Equality: A Planet for the 99 Percent“, koji je sada predstavljen svetu. Studija je objavljena uoči Svetske konferencije UN o klimatskim promenama koja počinje krajem novembra u Dubaiju.

U Nemačkoj je 2019. najbogatiji deo stanovništva izazvao 83,3 tone emisija CO2 po glavi stanovnika. To je 15 puta više CO2 od količine koju uzrokuje manje imućna, siromašnija polovina nemačkog stanovništva.

„Svojom ekstremnom potrošnjom, bogati i superbogati potpiruju klimatsku krizu, koja je egzistencijalna pretnja za milijarde ljudi u vidu toplotnih talasa, suša ili poplava, posebno u zemljama globalnog juga s niskim prihodima“, rekao je Oksamov referent za socijalnu nejednakost Manuel Šmit, napominjujući da je ekstremno bogatstvo bitna pokretačka snaga klimatske krize, navodi ARD.

U najbogatiji sloj svetske populacije spadaju ljudi s godišnjim prihodom većim od 140.000 američkih dolara, a najbogatiji postotak nemačkog stanovništva činili su ljudi s godišnjim prihodom većim od 256.000 evra.

Oksfam je saopštio da je potrebno uvesti nove poreze kompanijama koji štete klimi, kao i poreze na imovinu i prihode superbogatih. Time bi se značajno povećao finansijski okvir za prelazak na obnovljive izvore energije.