Ne­mač­ka pred bu­džet­skom apo­ka­lip­som

Tanja Vujić

23. 11. 2023. 14:10

(Фото / EPA–EFE / Ronald Wittek

Ne­mač­ka ko­a­li­ci­o­na vla­da po­sta­vi­la je se­bi rok da da­nas, naj­ka­sni­je do po­dne­va, od­lu­či šta da ra­di po­vo­dom pro­šlo­ne­delj­ne od­lu­ke Ustav­nog su­da u Kar­lsru­eu, pre­ma ko­joj je Ber­lin, bez od­go­va­ra­ju­ćeg prav­nog osno­va, po­li­tič­kom od­lu­kom, iz van­red­nog ko­vid fon­da pre­u­sme­rio 60 mi­li­jar­di evra za vi­še­go­di­šnju bor­bu pro­tiv kli­mat­skih pro­me­na, pre­ne­le su agen­ci­je. I ne sa­mo to – Ber­lin je bom­ba­stič­nom od­lu­kom Ustav­nog su­da u oba­ve­zi da pro­ve­ri sve du­gom fi­nan­si­ra­ne jav­ne iz­dat­ke u po­sled­njih osam go­di­na. Od­no­sno, ka­ko su svi „spe­ci­jal­ni fon­do­vi” iz­van okvi­ra fe­de­ral­nog bu­dže­ta ko­ri­šće­ni i ko­ri­ste se i sa­da. Jed­na­ko kao, na pri­mer, i ka­kva je sud­bi­na Fon­da za ener­get­ske sub­ven­ci­je pri­vre­di i sta­nov­ni­štvu, vred­nog 200 mi­li­jar­di evra, ili šta će sad bi­ti s pla­nom Ber­li­na da oja­ča do­ma­ću od­bram­be­nu in­du­stri­ju, za šta je vla­da kan­ce­la­ra Ola­fa Šol­ca spre­ma­la da pla­si­ra oko 100 mi­li­jar­di evra.

Ne­slo­žna ko­a­li­ci­o­na vla­da, sve ni­žeg rej­tin­ga me­đu ne­mač­kim bi­ra­či­ma, na­šla se ta­ko pre­ko no­ći pred ne­za­hval­nim iz­bo­rom pri­o­ri­te­ta za bu­džet­sku se­ču. Na­i­me, da li da 2024. pro­gla­si „go­di­nom van­red­ne si­tu­a­ci­je”, či­me bi iz­ma­kla usta­vom po­sta­vlje­noj „koč­ni­ci du­ga” (iz 2009). Ili mo­žda da sma­nji zja­pe­ći de­fi­cit i uve­de no­ve po­re­ze, ili da sma­nji so­ci­jal­ne iz­dat­ke i ener­get­ske sub­ven­ci­je, od­rek­ne se no­vih ula­ga­nja u voj­nu in­du­stri­ju i iz­da­šne po­dr­ške Ukra­ji­ni... U Ber­li­nu je zbog to­ga pri­met­na pa­ni­ka. Mi­ni­star­stvo fi­nan­si­ja Ne­mač­ke u po­ne­de­ljak uve­če za­mr­zlo je ogro­man deo jav­ne po­tro­šnje do kra­ja 2023. Uko­li­ko pre­su­da Ustav­nog su­da bu­de pri­me­nje­na, mi­ni­star fi­nan­si­ja Kri­sti­jan Lind­ner mo­ra­će re­tro­ak­tiv­no da ura­ču­na naj­ma­nje 30 mi­li­jar­di no­vog du­ga u re­vi­di­ra­nom sa­ve­znom bu­dže­tu za ovu go­di­nu.

Tim po­vo­dom, ne­mač­ki kan­ce­lar Olaf Šolc, vi­ce­kan­ce­lar i mi­ni­star eko­no­mi­je Ro­bert Ha­bek i mi­ni­star fi­nan­si­ja Kri­sti­jan Lind­ner ot­ka­za­li su ove sed­mi­ce broj­ne jav­ne an­ga­žma­ne, ka­ko bi se usred­sre­di­li na „kr­plje­nje” ogrom­ne bu­džet­ske ru­pe, ko­ja će se tek od­ra­zi­ti na „ze­le­ne”, ali i na dru­ge pla­no­ve Ne­mač­ke, ve­ro­vat­no i Evrop­ske ko­mi­si­je i EU u ce­li­ni.

Taj­ming od­lu­ke Ustav­nog su­da u Kar­lsru­eu na­kon tu­žbe kon­zer­va­tiv­nog opo­zi­ci­o­nog blo­ka (CDU-CSU) ni­je mo­gao da bu­de ne­zgod­ni­ji po vlast. Na­i­me, za da­nas je bi­la za­ka­za­na sed­ni­ca Bun­de­sta­ga na ko­joj je tre­ba­lo da bu­de iz­gla­sa­na od­lu­ka o bu­dže­tu za idu­ću go­di­nu (ko­nač­no gla­sa­nje bi­lo je za­ka­za­no za 1. de­cem­bar). Ali ce­la ta sat­ni­ca ju­če je bi­la ne­iz­ve­sna.

Ka­kvu god da­nas od­lu­ku do­ne­su ko­a­li­ci­o­ni part­ne­ri u ne­mač­koj vla­di (ako je do­ne­su), ber­zan­ski po­sma­tra­či uvi­đa­ju da su am­bi­ci­je Ber­li­na za mo­der­ni­za­ci­ju do­ma­ćih že­le­zni­ca, ula­ga­nja u ja­ča­nje in­du­stri­je po­lu­pro­vod­ni­ka i elek­tro­a­u­to­mo­bi­la, ubla­ža­va­nje po­sle­di­ca pa­pre­nih ce­na ener­ge­na­ta... iz­gle­da bi­le za­sno­va­ne na „sta­kle­nim no­ga­ma”.

Da li se Ne­mač­ka po­sled­njih go­di­na, a po­seb­no na­kon od­lu­ke da uni­šti „Se­ver­ni tok” i iza­be­re stra­nu u ru­sko-ukra­jin­skom ra­tu, u stva­ri br­zin­ski za­le­te­la (za­du­ži­va­njem i ustav­no neo­vla­šće­nim ras­po­re­đi­va­njem nov­ca) ka bo­ljoj „ze­le­noj bu­duć­no­sti”? Od­no­sno, da li je ta­kvim po­na­ša­njem vla­da u Ber­li­nu ušla u ra­sip­ni­štvo, ka­kvo je pre de­se­tak i vi­še go­di­na te­ško za­me­ra­la Grč­koj, a ka­sni­je i Ita­li­ji?

Sud je sa­mo pod­se­tio po­li­ti­ča­re naj­ja­če eko­no­mi­je Evro­pe na usta­vom utvr­đe­nu „du­žnič­ku koč­ni­cu”, ko­ja ogra­ni­ča­va bu­džet­ski de­fi­cit na 0,35 BDP-a u nor­mal­nim vre­me­ni­ma. Ko­vid kri­za spa­da­la je „van­red­na vre­me­na”, dok bor­ba s kli­mat­skim pro­me­na­ma i „ze­le­ni pla­no­vi” pre i po­sle po­li­tič­kog od­ri­ca­nja od si­bir­skih ener­get­skih oslo­na­ca ne spa­da­ju u ta­kva vre­me­na.

Šta će bi­ti s bu­dže­tom Ne­mač­ke za 2024, kad Bun­des­ban­ka već na­go­ve­šta­va re­ce­si­ju sa stag­fla­ci­jom? I ko­li­ki je rok tra­ja­nja vla­da­ju­će troj­ne ko­a­li­ci­je ide­o­lo­ško-po­li­tič­ki pri­lič­no ra­zno­vr­snih part­ne­ra? Ide li Ne­mač­ka ka neo­če­ki­va­nim no­vim iz­bo­ri­ma, na­kon što je Ustav­ni sud do­veo u pi­ta­nje du­go­roč­nu fi­skal­nu po­li­ti­ku sa­da­šnje vla­de? Sve su to ne­do­u­mi­ce ko­je do­vo­de u pi­ta­nje i sle­de­ći in­ve­sti­ci­o­ni ci­klus u toj ze­mlji, a mo­žda i u EU. U me­đu­vre­me­nu, opo­zi­ci­o­na par­ti­ja Al­ter­na­ti­va za Ne­mač­ku (AfD) da­nas ima po­dr­šku 22 od­sto bi­ra­ča, što je či­ni pr­vom kraj­nje de­snom stran­kom sa ta­kvim sko­rom još od tri­de­se­tih go­di­na pro­šlog ve­ka.