Očuvanjem ćirilice sačuvaćemo i našu kulturu

U organizaciji Saveta za srpski jezik juče je u Međunarodnom slavističkom centru Filološkog fakulteta u Beogradu održan Okrugli sto o statusu ćirilice u medijima. U skladu sa Zakonom o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma, Savet za srpski jezik, u nastojanju da doprinese jačanju javne brige o ćirilici u Republici Srbiji, na razgovor o unapređivanju statusa i korišćenju nacionalnog pisma pozvao je predstavnike vlade (Ministarstva informisanja i telekomunikacija i Ministarstva kulture) i pisanih i elektronskih medija.

Plan je bio da težište razgovora bude na pragmatskim predlozima i rešenjima, a manje na tretmanu pisma u bivšoj državi i teorijskim pogledima na jezička pitanja, kako bi Savet za srpski jezik sačinio mišljenje o stanju srpskog pisma u medijskom prostoru Srbije i predloge i preporuke za očuvanje i poboljšanje korišćenja ćirilice.

Pozivu su se odazvale samo redakcije čija štampana izdanja izlaze na ćirilici – „Politika” (naš list su predstavljali Gradimir Aničić i lektorka Kristina Pantelić), „Politikin zabavnik” i „Večernje novosti” – kao i predstavnici Ministarstva informisanja i telekomunikacija. Članovi saveta koji su prisustvovali okruglom stolu – redovni profesori Aleksandar Milanović i Miloš Kovačević, Zoran Avramović, viši naučni saradnici Vladan Jovanović i Marina Spasojević – istakli su veliki uticaj masovnih medija u negovanju srpskog nacionalnog identiteta kroz očuvanje ćirilice, kojeg mnogi mediji nisu svesni ili ga namerno zloupotrebljavaju. Članovi saveta ukazuju i da je ključni problem neusaglašenost Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama i Ustava RS i najavili su da će se aktivno boriti da dođe do zadovoljenja nacionalnih interesa kroz njihovo ujednačavanje.

– Ako želimo da se borimo za status ćiriličkog pisma van Srbije, onda moramo popraviti status u samoj Srbiji – rekao je Zoran Avramović.

Očuvanjem ćirilice očuvaćemo i srpsku kulturu – glavni je zaključak ovog okruglog stola, a savet ih je najavio još nekoliko i ticaće se statusa ćirilice u izdavaštvu, statusa pisama u obrazovanju i nauci, stanja srpskog jezika u javnom životu.

Vlada Republike Srbije je u martu 2023. na osnovu Zakona o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma usvojila Odluku o obrazovanju Saveta za srpski jezik, čiji je zadatak da prati i analizira stanje u oblasti upotrebe srpskog jezika u javnom životu i sprovođenja mera radi zaštite i očuvanja ćiriličkog pisma kao matičnog pisma.

Zadatak Saveta za srpski jezik jeste i da daje preporuke, predloge i stručna mišljenja radi unapređenja stanja u oblasti upotrebe srpskog jezika u javnom životu. Pored pomenutih članova, u savetu su i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANURS) Sreto Tanasić i književnici Vladimir Pištalo, Selimir Radulović i Miodrag Kajtez.