Jubilej Prve kragujevačke gimnazije

Brane Kartalović

25. 11. 2023. 11:49

Прва крагујевачка гимназија (Фото Б. Карталовић)

Kra­gu­je­vac – U Sve­ča­noj sa­li Pr­ve kra­gu­je­vač­ke gim­na­zi­je obe­le­že­no je 190 go­di­na po­sto­ja­nje ško­le ko­ja je obra­zo­va­la naj­vi­đe­ni­je pred­stav­ni­ke na­šeg na­ro­da, eli­tu ko­ja je u 19. ve­ku stvo­ri­la mo­der­nu srp­sku dr­ža­vu. Kr­oz pr­vu vi­so­ku ško­lu u mla­doj kne­že­vi­ni pr­o­šla je ple­ja­da na­ših voj­sko­vo­đa, umet­ni­ka i na­uč­ni­ka ko­ji su so­ko­li­li usta­nič­ku Sr­bi­ju ko­ja se kr­oz ra­to­ve za oslobođenje od Tu­ra­ka iz­no­va di­za­la iz pe­pe­la. Tra­ja­nje Pr­ve kra­gu­je­vač­ke gim­na­zi­je utka­no je u isto­ri­ju na­šeg na­ro­da i Kra­gu­jev­ca, pr­ve pre­sto­ni­ce post­sred­njo­ve­kov­ne Sr­bi­je. Sve­ča­noj aka­de­mi­ji ko­ju su pri­re­di­li đa­ci i pr­o­fe­so­ri Pr­ve kra­gu­je­vač­ke gim­na­zi­je pri­su­stvo­va­le su br­oj­ne zva­ni­ce.

– Zna­mo me­sto na­še ško­le u isto­ri­ji srp­skog na­ro­da i ti­me se po­no­si­mo. Ge­ne­ra­ci­je na­ših đa­ka i pr­o­fe­so­ra go­to­vo dva ve­ka ču­va­ju i nadgrađuju te­me­lje na­ci­o­nal­nog obra­zo­va­nja i pr­o­sve­te ko­ji su po­sta­vlje­ni upra­vo u Pr­voj kra­gu­je­vač­koj gim­na­zi­ji. Na sto­ti­ne srp­skih voj­sko­vo­đa, na­uč­ni­ka, umet­ni­ka i dr­žav­ni­ka, na­ci­o­nal­nih pre­ga­la­ca, pr­o­šlo je kr­oz ovu ško­lu, is­pi­su­ju­ći najsvetlije stra­ni­ce na­še isto­ri­ju i ja­sno ocr­ta­va­ju­ći put ko­jim i mi da­nas tre­ba da ide­mo. Oni su bi­li naš uzor, a mi na­sta­vlja­či nji­ho­vih de­la. Gim­na­zi­ja je vre­me­nom ra­sla, kao i Kra­gu­je­vac, grad u ko­me su do­ne­te pr­ve dr­ža­vo­tvor­ne od­lu­ke i stvo­re­ne pr­ve na­ci­o­nal­ne usta­no­ve, po­put te­a­tra i bi­bli­o­te­ke, pa i pr­vih srp­skih no­vi­na – na­vo­di di­rek­tor­ka ško­le Sla­vi­ca Mar­ko­vić.

Kra­gu­je­vač­ka gim­na­zi­ja je po­če­la s ra­dom 1833. go­di­ne, kao pr­va vi­so­ka ško­la u tek sta­sa­loj kne­že­vi­ni ko­ja je kr­oz ustan­ke iz­bo­ri­la pra­vo na osni­va­nje pr­vih na­ci­o­nal­nih pr­o­sve­ti­telj­skih usta­no­va na srp­skom je­zi­ku. Je­di­na sta­ri­ja srp­ska ško­la je zna­me­ni­ta Kar­lo­vač­ka gim­na­zi­ja, osno­va­na pred kraj 18. ve­ka u ta­da­šnjoj Austro­u­gar­skoj. Pr­va ge­ne­ra­ci­ja kra­gu­je­vač­kih gim­na­zi­ja­la­ca br­o­ja­la je 34 đa­ka, a nji­hov je­di­ni pr­o­fe­sor, isto­vre­me­no i upra­vi­telj usta­no­ve, bio je uče­ni pre­ča­nin Di­mi­tri­je Isa­i­lo­vić, pri­ja­telj i sa­rad­nik Di­mi­tri­ja Da­vi­do­vi­ća, tvor­ca Sre­tenj­skog usta­va, na­šeg pr­vog naj­vi­šeg prav­nog ak­ta ko­ji je pr­o­gla­šen upra­vo u Kra­gu­jev­cu 1835, u vre­me kne­za Mi­lo­ša Obre­no­vi­ća.

Od 1874. go­di­ne, Gim­na­zi­ju u Kra­gu­jev­cu su mo­gle da po­ha­đa­ju i de­voj­či­ce, a ško­la je 2008, po­sle br­oj­nih i ne­po­treb­nih pe­ri­pe­ti­ja, po dru­gi put do­bi­la sta­tus obra­zov­ne usta­no­ve od na­ci­o­nal­nog zna­ča­ja. Obe­le­ža­va­nju sto­go­di­šnji­ce ško­le 1933. go­di­ne pri­su­stvo­vao je kralj Alek­san­dar Pr­vi Ka­ra­đor­đe­vić, a sve­ča­nost na ko­joj se oku­pi­lo oko 20.000 zna­ti­želj­ni­ka iz Kra­gu­jev­ca i Šu­ma­di­je uži­vo je pre­no­sio Ra­dio Be­o­grad. Naj­tra­gič­ni­ji mo­men­ti skop­ča­ni su s ve­li­kom tra­ge­di­jom ko­ja je ok­to­bra 1941. po­go­di­la Kra­gu­je­vac, ka­da su iz škol­skih klu­pa i uči­o­ni­ca na stra­ti­šte u Šu­ma­ri­ca­ma od­ve­de­ni đa­ci i pr­o­fe­so­ri Gim­na­zi­je. Ško­la se du­go opo­ra­vlja­la i po­sle ve­li­kog po­ža­ra ko­ji je pod­met­nut 2018. go­di­ne.

Isto­ri­ju Pr­ve kra­gu­je­vač­ke gim­na­zi­je is­pi­sa­li su ne­ki od naj­zna­me­ni­ti­jih Sr­ba, voj­sko­vo­đe Put­nik, Mi­šić, Ne­dić, aka­de­mi­ci An­drej Mi­tro­vić, Dra­go­slav Sre­jo­vić i Ni­ko­la Ko­ka Jan­ko­vić, glum­ci Lju­ba Ta­dić i Mi­ja Alek­sić, ve­li­ki spor­ti­sti po­put Ste­va­na Ple­ti­ko­si­ća, ali i ču­ve­ni profesori i pi­sci kao što su Jo­van Ste­ri­ja Po­po­vić, Ata­na­si­je Ni­ko­lić, Ra­do­je Do­ma­no­vić. Gim­na­zi­ja u Kra­gu­jev­cu bi­la je pre­te­ča Li­ce­ja i da­na­šnjeg Be­o­grad­skog uni­ver­zi­te­ta, a đa­ci ove ško­le već de­ce­ni­ja­ma za­u­zi­ma­ju naj­vi­še po­zi­ci­je u pri­vre­di i kul­tu­ri na­še ze­mlje. Po­sled­nja vre­me­na do­ne­la su i no­ve tren­do­ve, pa kra­gu­je­vač­ki gim­na­zi­jal­ci sve če­šće na­pu­šta­ju grad i dr­ža­vu, da bi ka­ri­je­re gra­di­li u ino­stra­nim kom­pa­ni­ja­ma.

Pr­vu kra­gu­je­vač­ku gim­na­zi­ju da­nas po­ha­đa vi­še od 1.400 đa­ka, a u ško­li je za­po­sle­no oko 150 vr­snih pr­o­fe­so­ra, ko­ji upr­kos te­škom ma­te­ri­jal­nom po­lo­ža­ju či­ne sve ka­ko bi uče­ni­ci po­sti­gli naj­bo­lje re­zul­ta­te.

– Na­ši uče­ni­ci osva­ja­ju br­oj­ne na­gra­de i ne­ma­ju pr­o­blem da upi­šu bi­lo ko­ji fa­kul­tet. Na­rav­no da ta­kvi re­zul­ta­ti ne bi bi­li mo­gu­ći bez pr­o­fe­so­ra ko­ji su iz­u­zet­ni pe­da­go­ški rad­ni­ci. U obe­le­ža­va­nje 190 go­di­na po­sto­ja­nja i ra­da ušli smo i kao orga­ni­za­to­ri Fe­sti­va­la na­u­ke i Po­zo­ri­šnih su­sre­ta gim­na­zi­ja­la­ca Sr­bi­je, a do­ma­ći­ni smo i br­oj­nim na­uč­ni­ci­ma i umet­ni­ci­ma ko­ji u na­šoj ško­li dr­že pre­da­va­nja, pri­re­đu­ju mu­zič­ke kon­cer­te, li­kov­ne iz­lo­žbe i knji­žev­ne ve­če­ri – ka­že di­rek­tor­ka Mar­ko­vić.

Do da­nas je osta­lo ne­po­zna­to ko je zva­nič­no pr­o­jek­to­vao ve­le­lep­no škol­sko zda­nje sa­gra­đe­no 1887. go­di­ne. Iako obje­kat ima sta­tus ne­po­kret­nog kul­tur­nog do­bra, ma­lo je po­zna­to da je zgra­da po­dig­nu­ta na pla­cu ko­ji je po­klo­nio kralj Mi­lan Obre­no­vić, da­ru­ju­ći i 300.000 on­da­šnjih di­na­ra, po­lo­vi­nu su­me ko­ja je bi­la po­treb­na za iz­vo­đe­nje gra­đe­vin­skih ra­do­va. Dru­gu po­lo­vi­nu nov­ca sa­ku­pi­li su gra­đa­ni, imuć­ni tr­gov­ci i za­na­tli­je ko­ji su uz voj­sko­vo­đe i na­uč­ni­ke gra­di­li i Kra­gu­je­vac i srp­sku dr­ža­vu.