Urađeno 16 intervencija na srcu zbog aritmije
Милоцан Бојић (Фото Н. Марјановић)
Medicinski timovi Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje” oborili su juče rekord uradivši čak 16 intervencija – kriobalon kateterskih ablacija atrijalne fibrilacije, koja je najčešća aritmija srca kod ljudi. Ova vrsta poremećaja srčanog ritma je jedan od najčešćih razloga za posetu službi hitne medicinske pomoći, zahtevajući u određenim slučajevima i bolničko lečenje. Ukoliko se pravovremeno ne dijagnostikuje i otpočne sa adekvatnom terapijom, ovo stanje može dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što su srčano popuštanje i šlog. Procedura se izvodi u lokalnoj anesteziji i blagoj analgo-sedaciji, pacijenti su opušteni ili su lako pospani u toku intervencije.
Profesor dr Milovan Bojić, direktor instituta, naglasio je za „Politiku” da ova ustanova nastavlja da obara evropske i svetske rekorde i da je on ponosan na svoje zaposlene.
– Na kraju ove kalendarske godine mi obaramo još jedan svetski rekord, jer u literaturi nismo pronašli da jedna ustanova ovakve vrste može uraditi ovoliki broj kompleksnih procedura u jednom danu. Ovim pokazujemo da smo organizovana zdravstvena kuća, koja ima logistiku i sadržajnost u svom radu, potpomognuta svim ostalim službama. Sve naše prateće službe funkcionišu besprekorno, u prvom redu kardiologija, potom anesteziologija, prijemna odeljenja, rendgen i sve je u funkciji ovog uspeha, i ne samo uspeha za ovaj dan nego je to velika nada našim pacijentima. Pokazujemo da smo ovladali ovom metodom koja se u svetu primenjuje od 2010, kod nas od 2014 – naglasio je dr Bojić.
Pacijenti su godinama čekali na ovakve intervencije, navodi naš sagovornik, a „Dedinje” će uraditi sve da liste čekanja skrati.
– Potvrđujemo da smo u stanju da žestoko „udarimo” na tu listu i da je ne samo prepolovimo nego da je svedemo u najrealnije moguće okvire. To može ova ustanova i naših šest, sedam kardiologa koji ove procedure izvode. To su mladi ljudi koji se neprestano uče i edukuju. Hvala na razumevanju Ministarstvu zdravlja i Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje. Institut „Dedinje” je jedina ustanova u bivšoj Jugoslaviji koja ima dve sale za elektrofiziologiju, ispunjene najsavremenijom opremom i stručnim kadrom, i zato je naša elektrofiziologija jedna od najboljih u regionu – zaključio je dr Bojić.
Prema rečima dr Milosava Tomovića, načelnika Odeljenja za elektrofiziologiju na ovom institutu, u zavisnosti od prethodnog trajanja aritmije, strukturnih karakteristika srčanog mišića, godina pacijenta i pridruženih oboljenja, uspeh intervencije se različito procenjuje. Kod pacijenata koji imaju najbolji odgovor na ovu terapiju, uspešnost nakon godinu dana od izvođenja procedure može biti i više od 80 odsto – kaže dr Tomović i dodaje da dominantna energija koja se koristi u ovim intervencijama jeste radiofrekventna energija, čijim delovanjem dolazi do zagrevanja miokardnog tkiva, što dovodi do isključivanja kritičnih zona koje uslovljavaju nastanak aritmije.
– U početku, ove intervencije su jako dugo trajale, i po više sati, a bile su povezane i sa dugotrajnim korišćenjem jonizujućeg zračenja. Razvitkom kompjuterskih maping sistema, kao i katetera novijeg dizajna, došlo je do boljih rezultata, skraćenja intervencije do 90 minuta i značajne redukcije korišćenja rendgenskih zraka. Interventno lečenje atrijalne fibrilacije uvek je zahtevalo visokoedukovano osoblje koje može raditi ovu vrstu intervencije. Takođe, i u razvijenom delu sveta samo do 30 odsto pacijenata koji imaju indikaciju za katetersku ablaciju atrijalne fibrilacije, na ovaj način može biti izlečeno. Usled izuzetno velike potrebe za korišćenjem ablativnih metoda, istraživani su novi vidovi energije, tako da je 2010. godine u kliničku praksu uvedena tkz. krio tehnologija, odnosno zamrzavanje tkiva, a sve u cilju onemogućavanja stvaranja i održavanja aritmije. Trenutno, najčešći oblik ove tehnologije je kriobalon kateterska ablacija atrijalne fibrilacije, koja je svojim pristupom omogućila da procedura postane brža, što će omogućiti da veći broj pacijenata dobije pristup ovoj vrsti tehnologije – ističe dr Tomović.
Osim dr Tomovića za intervencije su bili zaduženi i dr Velibor Ristić i dr Dejan Kojić, kao i timovi sestara i tehničara Instituta „Dedinje”.