Urađeno 16 intervencija na srcu zbog aritmije

Danijela Davidov-Kesar

02. 12. 2023. 12:30

Милоцан Бојић (Фото Н. Марјановић)

Me­di­cin­ski ti­mo­vi In­sti­tu­ta za kar­di­o­va­sku­lar­ne bo­le­sti „De­di­nje” obo­ri­li su ju­če re­kord ura­div­ši čak 16 in­ter­ven­ci­ja – kri­o­ba­lon ka­te­ter­skih abla­ci­ja atri­jal­ne fi­bri­la­ci­je, ko­ja je naj­če­šća arit­mi­ja sr­ca kod lju­di. Ova vr­sta po­re­me­ća­ja sr­ča­nog rit­ma je je­dan od naj­če­šćih raz­lo­ga za po­se­tu slu­žbi hit­ne me­di­cin­ske po­mo­ći, zah­te­va­ju­ći u od­re­đe­nim slu­ča­je­vi­ma i bol­nič­ko le­če­nje. Uko­li­ko se pra­vo­vre­me­no ne di­jag­no­sti­ku­je i ot­poč­ne sa ade­kvat­nom te­ra­pi­jom, ovo sta­nje mo­že do­ve­sti do ozbilj­nih kom­pli­ka­ci­ja kao što su sr­ča­no po­pu­šta­nje i šlog. Pro­ce­du­ra se iz­vo­di u lo­kal­noj ane­ste­zi­ji i bla­goj anal­go-se­da­ci­ji, pa­ci­jen­ti su opu­šte­ni ili su la­ko po­spa­ni u to­ku in­ter­ven­ci­je.

Pro­fe­sor dr Mi­lo­van Bo­jić, di­rek­tor in­sti­tu­ta, na­gla­sio je za „Po­li­ti­ku” da ova usta­no­va na­sta­vlja da oba­ra evrop­ske i svet­ske re­kor­de i da je on po­no­san na svo­je za­po­sle­ne.

– Na kra­ju ove ka­len­dar­ske go­di­ne mi oba­ra­mo još je­dan svet­ski re­kord, jer u li­te­ra­tu­ri ni­smo pro­na­šli da jed­na usta­no­va ova­kve vr­ste mo­že ura­di­ti ovo­li­ki broj kom­plek­snih pro­ce­du­ra u jed­nom da­nu. Ovim po­ka­zu­je­mo da smo or­ga­ni­zo­va­na zdrav­stve­na ku­ća, ko­ja ima lo­gi­sti­ku i sa­dr­žaj­nost u svom ra­du, pot­po­mog­nu­ta svim osta­lim slu­žba­ma. Sve na­še pra­te­će slu­žbe funk­ci­o­ni­šu bes­pre­kor­no, u pr­vom re­du kar­di­o­lo­gi­ja, po­tom ane­ste­zi­o­lo­gi­ja, pri­jem­na ode­lje­nja, rend­gen i sve je u funk­ci­ji ovog uspe­ha, i ne sa­mo uspe­ha za ovaj dan ne­go je to ve­li­ka na­da na­šim pa­ci­jen­ti­ma. Po­ka­zu­je­mo da smo ovla­da­li ovom me­to­dom ko­ja se u sve­tu pri­me­nju­je od 2010, kod nas od 2014 – na­gla­sio je dr Bo­jić.

Pa­ci­jen­ti su go­di­na­ma če­ka­li na ova­kve in­ter­ven­ci­je, na­vo­di naš sa­go­vor­nik, a „De­di­nje” će ura­di­ti sve da li­ste če­ka­nja skra­ti.

– Po­tvr­đu­je­mo da smo u sta­nju da že­sto­ko „uda­ri­mo” na tu li­stu i da je ne sa­mo pre­po­lo­vi­mo ne­go da je sve­de­mo u naj­re­al­ni­je mo­gu­će okvi­re. To mo­že ova usta­no­va i na­ših šest, se­dam kar­di­o­lo­ga ko­ji ove pro­ce­du­re iz­vo­de. To su mla­di lju­di ko­ji se ne­pre­sta­no uče i edu­ku­ju. Hva­la na raz­u­me­va­nju Mi­ni­star­stvu zdra­vlja i Re­pu­blič­kom fon­du za zdrav­stve­no osi­gu­ra­nje. In­sti­tut „De­di­nje” je je­di­na usta­no­va u biv­šoj Ju­go­sla­vi­ji ko­ja ima dve sa­le za elek­tro­fi­zi­o­lo­gi­ju, is­pu­nje­ne naj­sa­vre­me­ni­jom opre­mom i struč­nim ka­drom, i za­to je na­ša elek­tro­fi­zi­o­lo­gi­ja jed­na od naj­bo­ljih u re­gi­o­nu – za­klju­čio je dr Bo­jić.

Pre­ma re­či­ma dr Mi­lo­sa­va To­mo­vi­ća, na­čel­ni­ka Ode­lje­nja za elek­tro­fi­zi­o­lo­gi­ju na ovom in­sti­tu­tu, u za­vi­sno­sti od pret­hod­nog tra­ja­nja arit­mi­je, struk­tur­nih ka­rak­te­ri­sti­ka sr­ča­nog mi­ši­ća, go­di­na pa­ci­jen­ta i pri­dru­že­nih obo­lje­nja, uspeh in­ter­ven­ci­je se raz­li­či­to pro­ce­nju­je. Kod pa­ci­je­na­ta ko­ji ima­ju naj­bo­lji od­go­vor na ovu te­ra­pi­ju, uspe­šnost na­kon go­di­nu da­na od iz­vo­đe­nja pro­ce­du­re mo­že bi­ti i vi­še od 80 od­sto – ka­že dr To­mo­vić i do­da­je da do­mi­nant­na ener­gi­ja ko­ja se ko­ri­sti u ovim in­ter­ven­ci­ja­ma je­ste ra­di­o­fre­kvent­na ener­gi­ja, či­jim de­lo­va­njem do­la­zi do za­gre­va­nja mi­o­kard­nog tki­va, što do­vo­di do is­klju­či­va­nja kri­tič­nih zo­na ko­je uslo­vlja­va­ju na­sta­nak arit­mi­je.

– U po­čet­ku, ove in­ter­ven­ci­je su ja­ko du­go tra­ja­le, i po vi­še sa­ti, a bi­le su po­ve­za­ne i sa du­go­traj­nim ko­ri­šće­njem jo­ni­zu­ju­ćeg zra­če­nja. Raz­vit­kom kom­pju­ter­skih ma­ping si­ste­ma, kao i ka­te­te­ra no­vi­jeg di­zaj­na, do­šlo je do bo­ljih re­zul­ta­ta, skra­će­nja in­ter­ven­ci­je do 90 mi­nu­ta i zna­čaj­ne re­duk­ci­je ko­ri­šće­nja rend­gen­skih zra­ka. In­ter­vent­no le­če­nje atri­jal­ne fi­bri­la­ci­je uvek je zah­te­va­lo vi­so­ko­e­du­ko­va­no oso­blje ko­je mo­že ra­di­ti ovu vr­stu in­ter­ven­ci­je. Ta­ko­đe, i u raz­vi­je­nom de­lu sve­ta sa­mo do 30 od­sto pa­ci­je­na­ta ko­ji ima­ju in­di­ka­ci­ju za ka­te­ter­sku abla­ci­ju atri­jal­ne fi­bri­la­ci­je, na ovaj na­čin mo­že bi­ti iz­le­če­no. Usled iz­u­zet­no ve­li­ke po­tre­be za ko­ri­šće­njem abla­tiv­nih me­to­da, is­tra­ži­va­ni su no­vi vi­do­vi ener­gi­je, ta­ko da je 2010. go­di­ne u kli­nič­ku prak­su uve­de­na tkz. krio teh­no­lo­gi­ja, od­no­sno za­mr­za­va­nje tki­va, a sve u ci­lju one­mo­gu­ća­va­nja stva­ra­nja i odr­ža­va­nja arit­mi­je. Tre­nut­no, naj­če­šći ob­lik ove teh­no­lo­gi­je je kri­o­ba­lon ka­te­ter­ska abla­ci­ja atri­jal­ne fi­bri­la­ci­je, ko­ja je svo­jim pri­stu­pom omo­gu­ći­la da pro­ce­du­ra po­sta­ne br­ža, što će omo­gu­ći­ti da ve­ći broj pa­ci­je­na­ta do­bi­je pri­stup ovoj vr­sti teh­no­lo­gi­je – is­ti­če dr To­mo­vić.

Osim dr To­mo­vi­ća za in­ter­ven­ci­je su bi­li za­du­že­ni i dr Ve­li­bor Ri­stić i dr De­jan Ko­jić, kao i ti­mo­vi se­sta­ra i teh­ni­ča­ra In­sti­tu­ta „De­di­nje”.