Zvezda protiv Valensije
Успех у шпанском двомечу императив: Мајк Тоби (Фото EPA-EFE/Andrej Cukic)
Uzastopni susreti u Španiji teško da su dobri, naročito u periodu kada se vidi da je za zalet važno da se pobedi i na strani, ali bi za Crvenu zvezdu trebalo da je olakšavajuće da joj je jedan od dva rivala Valensija, sa kojom se sastaje danas (20.30 časova).
„Crveno-beli” se prekosutra sastaju sa Baskonijom, pa su veće šanse protiv 13. sa tabele, koji je za mesec dana izgubio osam od deset susreta u Evroligi i španskom prvenstvu – poslednjih pet u elitnom nadmetanju, tri od španskih rivala.
Valensija zapravo jeste pokazatelj da su četiri španska kluba previše za Evroligu. Pre deceniju je izgledalo da je veća evroligaška uloga kluba iz Valensije neizvodljiva bez igranja više sezona u seriji – 2011. je izgubila „majstoricu” četvrtfinala sa Realom (2:3, ukupan skor 10-11), pa do 2014. nije igrala u Evroligi.
Ali, ove jeseni igra šestu Evroligu od 2014, sa plasmanom koji odgovara ovom periodu: 19. skor 2014/15 (3-7), 11 – 2017/18 (12-18), 10 – 2019/20 (12-16), 9 – 2020/21 (19-15), 13 – 2022/23 (15-19). Kako je visok rezultat dosegla samo onim jedinim nastupom od 2004. godine (13 pobeda, sedam poraza, Top 16) do 2014, vidi se da nije opravdala povlašćenost španske klupske košarke iz, recimo, sezone 2017/18. godine.
Izdanje sa 16 klubova, Španci su odigrali sa pet ekipa, koje su ligaški deo završile od pete do 13. pozicije (peti Real, sedma Baskonija, deveta Unikaha, 11. Valensija, 13. Barselona). „Kraljevski” klub osvojio je trofej (ekipa iz Vitorije ispala je na startu plej-ofa). Valensija je osvojila četiri Evrokupa (2003, 2010, 2014, 2019) uz četiri finala drugostepenog evropskog nadmetanja (1999. i 2002. Fibin „Saporta” kup, 2012. i 2017. Evrokup).
Drugim rečima, Valensiji bi trebalo da je uz rame Crvena zvezda, kojoj odgovara najgori napadački evroligaški prosek današnjeg rivala, koji ipak igra treću odbranu ovog nadmetanja (76,9 dozvoljenih poena). Ekipa Stefana Jovića zapravo jeste zamislila koncepciju koja je kontrast kompleksne odbrane iz američke profi košarke – uzor je šampionski klub – i napada školske ekipe, čime govori o visokoj „školi košarke“.
Nebično je da je ovo igra koja je videla Stefana Jovića, devetog strelca Srbije i lidera za asistencije, sa četvrtom „minutažom” za ekipu na Svetskom kupu odigranom ove godine. Ove jeseni za Valensiju je deveti strelac, deveti po „minutaži” (devet susreta), drugi po asistencijama (3,6, Kris Džons 4,7). Ali, sa ovom igrom vidi se da je za veće defanzivne role, koje su za kombinovanje sa 4,7 poena i 3,5 asistencija (2,6 skokova) iz 55 igara za Srbiju na devet prvenstava (tri svetska, po jedno evropsko i Olimpijske igre) i kvalifikacionih turnira pod okriljem Svetske košarkaške federacije.
Jović se vratio sa pauze od dva meča zbog povrede, odigravši 11 minuta susreta španskog prvenstva protiv Bilbaa (po četiri poena i asistencije), ali Evroliga je saopštila da nije još izvesno da će igrati protiv Zvezde. U elitnom nadmetanju, najviše poena Valensiji donose Semi Odželeje (12,6), Džons (11,6) i Brendan Dejvis (10,8, Viktor Klaver na 2,9).