Banja Kanjiža obeležava 110 godina postojanja
Бања Кањижа (Фото А. Исаков)
Kanjiža – Banja Kanjiža upravo je obeležila 110 godina postojanja. Danas ona funkcioniše kao specijalna bolnica za rehabilitaciju u kojoj je samo u prvih deset meseci ove godine ostvareno 56 hiljade noćenja pacijenata i građana koji ovamo dolaze da poboljšaju svoje zdravlje.
„Obično na godišnjem nivou beležimo oko 76 hiljada noćenja i očekujemo taj rezultat i ove godine”, kaže za „Politiku” Snežana Adžić, direktorica Specijalne bolnice za rehabilitaciju „Banja Kanjiža”.
Nedaleko od Tise, ušuškana u zelenilo, u mirnom pograničnom gradiću ova banja decenijama je sinonim za oporavak, a poznata je po kvalitetnoj usluzi i gostoprimstvu. Kao i većina mesta u kojima je priroda bila izdašna, i za ovdašnji izvor termalne vode vezuju se razne legende. Po jednoj od njih, stočari su tražili od grada da im izbuše treći bunar za napajanje stoke. Kada je voda potekla, stočari su primetili da je drugačija, neobičnog mirisa i boje, a oni sami su osetili da ih manje bole zglobovi nakon kontakta sa tom vodom. Poznata je priča i o ne mnogo lepoj devojci sa bolnim stopalima, odnosno reumatizmom. Nakon što se umivala i prala stopala u ovoj vodi, reumatizam je iščezao, a njena koža prolepšala. Ove lokalne legende svoj temelj ipak imaju u činjenicama, a to je laboratorijski potvrđen sastav ove vode i njenog blata.
„Kada kažemo da je voda lekovita, onda treba da dodamo da je ona alkalna, ugljovodonična, sumporna, topla, mineralna voda koja se primenjuje u balneo terapiji. Sastav vode blagotvorno deluje na koštano zglobni sistem. Pored termalne vode zbog svog specifičnog sastava koristi se u lečenju i lekovito blato. U našoj ustanovi se zaista događaju čuda, ovde se leče i rehabilituju pacijenti oboleli od zapaljenskog i degenerativnog reumatizma, stanja nakon povreda na lokomotornom aparatu i operacija na njima, oboljenja na centralnom i perifernom sistemu, a sa sve većim uspehom ambulantno se bavimo i sa dečjom rehabilitacijom”, nabraja direktorica Adžić.
Ona ističe da uz ono što je priroda dala, a pre 110 godina preduzetnički duh Hermana Grunfelda stavio pod krov kao banjsko lečilište, danas se neprekidno unapređuje kroz rad lekara i specijalista fizikalne medicine. Osim toga, zahvaljujući podršci osnivača, pokrajini Vojvodini, uspeli su da obnove sve uređaje koji se koriste u njihovim brojnim terapijama, te sada imaju neke od najsavremenijih aparata. Osim hidroterapija, elektroterapija, magneto terapija i lasero terapija, jedinstveni su u Srbiji po tome što rade podvodnu ekstenziju. Međutim, briga o pacijentima se ne završava prolaskom kroz terapiju, već, kaže direktorica Adžić, organizuju i edukacije pacijenata kroz okrugle stolove i razgovor na teme koje interesuju pacijente vezane za lečenje i život nakon rehabilitacije. Zbog toga i ne iznenađuje da imaju pacijente i korisnike koji im se vraćaju godinama, pa i decenijama.
Specijalna bolnica za rehabilitaciju raspolaže sa 296 postelja u dva objekta, a polovina smeštajnih kapaciteta sa 140 postelja ugovara se sa Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje, s obzirom na to da je ovo ustanova u zdravstvenom sistemu Srbije. Nekada su postojale liste čekanja da bi se stiglo u Banju Kanjižu, ali danas to nije slučaj. „Mi nijedan uput nismo vratili, a da nije realizovan boravak pacijenta. Poštujemo period u kojem treba da pozovemo pacijenta, potpuno smo svesni koliko je našim korisnicima važna rehabilitacija u našoj banji i koliko je kod hronično obolelih važan kontinuitet”, kaže Adžić.
Kako kaže direktorica Adžić, sada su se gotovo potpuno oporavili od perioda korone kada su bili zatvoreni, a polovinu smeštajnih kapaciteta koje nude na tržištu nastoje da učine što atraktivnijim. Tako su samo ove godine, preko Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje ugostili 1.200 penzionera, realizovano je 270 vaučera, a sve veću popularnost imaju sportski kampovi i medicinski kontrolisan velnes. „Mi smo potpuno orijentisani na zdravstveni turizam i veoma smo posvećeni svakom pacijentu i korisniku. Velnes programi su dopuna našim osnovnim programima jer ko odluči da dođe kod nas ostaje ovde najmanje sedam dana”, kaže Adžić.
Današnja zgrada Banje Kanjiža podignuta je osamdesetih godina prošlog veka, sa mnogo velikih staklenih površina koje pružaju lep pogled na okolni Narodni park i zelenilo. Ipak, savremeni kriterijumi energetske efikasnosti sada pred ovu zgradu stavljaju i nove izazove.
„S obzirom na to da su naši termalni bazeni jedna od najpopularnijih usluga koje pružamo, to je srce naše ustanove, osim toga mi smo u prirodnom okruženju, a tu je nedaleko Tisa, razmišljali smo o nizu otvorenih bazena, koji bi imali rekreativni karakter, kako bi upotpunili našu velnes ponudu. Intenzivno razmišljamo o projektima energetske efikasnosti, o renoviranju bazenskog prostora”, kaže Adžić i dodaje da su u proteklom periodu uredili sobe i sa novim višim standardom usluga izašli u susret potrebama korisnika.