Vučić i Milanović kao mogući svedoci Dodiku
Потпис: Милорад Додик (Фото М. Спасојевић)
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Bude li se proces protiv Milorada Dodika odvijao onako kako je zamislila njegova odbrana, biće to pravosudni spektakl kakav se retko viđa – branioci predsednika RS tvrde da postoji opcija da se, sem Kristijana Šmita, kao svedoci odbrane pred Sudom BiH u Sarajevu pojave i predsednici Srbije i Hrvatske, Aleksandar Vučić i Zoran Milanović.
Uz ogradu da to podrazumeva i obavezne konsultacije s predsednicima tih zemalja, zamisao odbrane je verovatno da Vučić i Milanović kažu po neku reč u prilog suverenitetu BiH i kompetencijama koje po tom osnovu visoki predstavnik ima po Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Nakon najave advokata Anta Nobila da će krunski svedok biti sam Šmit, mogli su se čuti komentari da (ne)imenovani supervizor ima diplomatski imunitet, no Dodikov branilac Goran Bubić tvrdi suprotno. „Šmita ne štiti Bečka konvencija. Ko mu je dao agreman? Postoji samo verbalna nota ambasade Nemačke, nepotpisana”, naveo je Bubić. On otkriva da u predmetu koji se pred Sudom BiH vodi protiv Dodika i v. d. direktora „Službenog glasnika RS” Miloša Lukića za Kristijana Šmita za sada ima 112 pitanja. „Šmit ima samo pečat, jer niko razuman neće da stavi potpis na notu kojom se obaveštava Ministarstvo spoljnih poslova BiH da on dolazi i to tako lukavo – u vezi s pitanjem obezbeđenja, a ne u pitanjima imenovanja. Kako može da ga štiti Bečka konvencija kad nije službenik UN, a ni po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima?”, pita Bubić. On je za televiziju N1 rekao da Šmit, sve i da ima status – nema imunitet od svedočenja, ali to, napominje, treba da odobri postupajući sud.
Bubić veruje da će epilog procesa biti da će predsednik RS biti oslobođen, a da će „pred pravosuđem BiH biti procesuirani tužioci”. Bubić je tužiocima skrenuo pažnju na to da bi trebalo da znaju šta je izvor prava, pojasnivši da to ne mogu biti zaključci nepostojećeg tela, nego međunarodni ugovor (Dejtonski mirovni sporazum), koji ne spominje Savet za sprovođenje mira (PIK), niti bonska ovlašćenja. „Kako se Tužilaštvo poziva na falsifikovanu veb-stranicu (OHR-a) u kojoj se pozdravlja namera PIK-a da visoki predstavnik, umesto tumača, donosi obavezujuće odluke? Prema početnom tekstu bonskih ovlašćenja u odnosu na predsedništvo i na Savet ministara – nikad niko nije pomenuo Parlamentarnu skupštinu BiH, niti mogućnost da visoki predstavnik donosi zakone. To je u nekom periodu dodato kao falsifikat na veb-stranici OHR-a. I sada se tužioci pozivaju na veb-stranicu kao izvor prava”, primetio je Bubić.
Podseća na to da Ustav RS propisuje da se predsednik može opozvati samo na način na koji je izabran, pa ukazuje na paradokse u optužnici: „U jednom početnom redu se tvrdi da je Šmit poništio ta dva sporna zakona. Ako Tužilaštvo priznaje legitimitet Šmita i kapacitete visokog predstavnika da bude zakonodavac, što odbrana apsolutno osporava, onda nakon odluka Šmita nemamo zakone, ako ih je poništio”, pojasnio je Bubić i istakao da su to u tom slučaju „mrtvi zakoni”, pa pita mogu li se oni oživeti ukazima (zbog kojih se sudi Dodiku). „Ako bi to bilo tačno – tu nema krivičnog dela”, naveo je Bubić. Suđenje Dodiku izaziva brojne reakcije unutar Srpske, gde se ovaj postupak tumači kao bunt protiv „kolonizatora”, ali i kao „pokušaj pripreme za eliminaciju Dodika”. S tim u vezi, nekadašnji predsednik RS Dragan Čavić je za Radio-televiziju RS rekao da „ovakvog uplitanja u unutrašnja pitanja jedne države nigde nema”. „Imali ste rat u Avganistanu, i kad je pokušano da se nametne visoki predstavnik, tadašnji predsednik države rekao je: ’Ako dođe, biće ubijen’. I niz drugih primera imate, ali ta funkcija uspostavljena je samo u BiH”, naveo je Čavić.
Predsednik Vlade RS Radovan Višković veruje bi suđenje Dodiku pred Sudom BiH zbog navodnog nepoštovanja odluka Šmita, koga RS ne priznaje za visokog predstavnika, u nekom sledećem koraku „moglo da se pretvori u suđenje Šmitu”.