Nema promene dozvoljenog nivoa aflatoksina u mleku

Ivana Albunović

12. 12. 2023. 19:30

(Фото Д. Јевремовић)

Nivo dozvoljenog aflatoksina u mleku ostaće i dalje 0,25 mikgrograma po kilogramu. Novi rok za spuštanje vrednosti ovog potencijalno opasnog mikotoksina – ponovo je odložen na 1. decembar 2024. godine. Ovo se može videti iz teksta novog pravilnika o maksimalnim koncentracijama određenih kontaminenata u hrani, koji je objavilo Ministarstvo poljoprivrede. Kako se navodi, ovo pravilo, kojim su praktično zadržani isti uslovi za proizvođače, važiće za sirovo mleko kao i ono koje se termički obrađuje za proizvodnju mlečnih proizvoda.

Iako nadležni nisu dali konkretnije obrazloženje ove odluke, jedan od razloga za odlaganje primene novih propisa sigurno je i to što su ratari u sušnoj 2022. godini imali problem s pojavom aflatoksina u kukuruzu. Ministarstvo poljoprivrede nedavno je objavilo stanje na tržištu kukuruza, gde se navodi da je prema podacima Uprave carina u prethodnoj tržišnoj 2022/23. godini izvezeno 580.000 tona ove žitarice. Ostvareni izvoz količina bio je za čak 63 odsto manji u odnosu na izvoz kukuruza u prethodnoj tržišnoj godini, što je posledica logističkih problema u transportu, nekonkurentne cene, ali delom i pojave aflatoksina zbog sušne 2022. godine.

Ipak, tokom celog prethodnog perioda za zaključenje berzanskih ugovora kupci su tražili obaveznu analizu kukuruza na aflatoksin, a one su bile potrebne i proizvođačima prilikom isporuke sirovine u mlekare.

Stručnjaci su još prošle godine napominjali da je u 2022. bila izražena pojava insekata i bolesti truleži klipa, pre svega mikotoksina koje stvaraju gljive iz roda fuzarijuma i aspergilus.

Prema objašnjenju, aspergilus je opasan zato što stvara aflatoksine o kojima se u javnosti dosta govori još od 2012. Tada je, kao što je poznato, bilo problema s mlekom u Srbiji u kome su pronađene veće koncentracije aflatoksina od dozvoljenih.

Prema objašnjenju stručnjaka, ukoliko se nalaze u većoj količini u zrnu kukuruza, aflatoksini su opasni zato što su oni potvrđeno kancerogeni materijali.

Zato se preporučuje da klipovi koji imaju sivkasto-žuto-zelenu navlaku moraju da budu odvojeni od zdravih. Jako je važno da skladišta budu očišćena i dezinfikovana na početku žetve i to je obaveza proizvođača. Kako nam je rečeno, prema onom što se može videti na terenu, stočari se sa ovim problemom bore tako što primenjuju dodatke za obroke vezuju mikotoksine za sebe i time ih čine manje opasnim za domaće životinje, posebno za muzne krave, ali i za mleko koje će stići do potrošača.

Kada je prošle godine doneta ista odluka o odlaganju primene strožih propisa, Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je kako je stručni savet za bezbednost hrane, prateći modele predviđanja pojave aflatoksina u narednom periodu, trenutnu klimatsku situaciju i stanje na poljima kukuruza, a vodeći računa o zdravlju ljudi i životinja, doneo odluku da postojeći maksimalno dozvoljeni nivo aflatoksina u Srbiji ostane do 30. novembra 2023. godine.

– Tokom niza godina preduzimane su mere u cilju smanjenja uzroka pojave aflatoksina, najpre u kukuruzu, a zatim posledično u hrani za životinje i mleku, te se nivo ovog kontaminenta smanjivao svake godine – naveli su tada nadležni.

Dodali su da se prateći trendove, rezultate ispitivanja kukuruza, hrane za životinje i sirovog mleka, postepeno i zakonski uvode oštriji kriterijum za aflatoksin, pa je trenutna važeća vrednost 0,25 mikrogram po kilogramu.

Prema obrazloženju nadležnih, prilikom donošenja odluke da na snazi ostane propisani nivo aflatoksina, razmatrani su rezultati brojnih domaćih i evropskih ispitivanja. Napomenuli su da standard od 0,050 mikrograma po kilogramu nije i svetski, te se procenjuje da dve trećine svetske populacije koristi referentnu granicu od 0,50 (između ostalih i SAD, Kina, Japan, Indija…).

– I u samoj EU postoje različite granice kada je reč o nivou aflatoksina u svežem mleku i u sirevima – navedeno je u tadašnjem saopštenju, a nadležni su istakli da preduzimaju pojačane kontrole kukuruza, hrane za životinje i mleka, a da su sirovinske službe mlekara počele s podelom absorbenata (zeolit) kao dodatak ishrani krava u cilju snižavanja nivoa aflatoksina.