Zapis iz Sremskih Karlovaca
Иконостас Саборне цркве Светог Николе у Сремским Карловцима (Фото-документација „Политике”)
Eparhija sremska osnovana je početkom 16. veka. Prvi arhiepiskop i mitropolit beogradski i sremski bio je Maksim Branković (1508–1516). Istorija Sremske eparhije usko je povezana s Karlovačkom mitropolijom, a mitropoliti su istovremeno bili i sremski arhijereji.
Karlovačka mitropolija osnovana je nakon Velike seobe Srba krajem 17. veka i obuhvatala je sve oblasti naseljene pravoslavnim srpskim življem u Habzburškoj monarhiji. Za sedište mitropolita Isaije Đakovaca, na prvom crkveno-narodnom saboru održanom 1708. godine, određen je manastir Krušedol, a od 1713. sedište mitropolije premešteno je u Sremske Karlovce.
Na mestu današnje Saborne crkve postojala je starija crkva posvećena Svetom Nikoli, koja se pominje još 1532/33. godine, a sagrađena je pre osvajanja Srema od Osmanlija. O izgledu prvobitne crkve postoji malo pouzdanih podataka. Inicijativu za izgradnju nove crkve pokrenuo je mitropolit Pavle Nenadović (1749–1768), koji je doneo odluku da ona bude podignuta u baroknom, umesto u tradicionalnom stilu. Nacrte za kape tornjeva na zapadnom delu hrama, kao i za kube, dao je Zaharije Orfelin. Temelji nove crkve osvećeni su 7. maja 1758. godine, a radovi su dovršeni 1762. godine. Osnovni podaci o gradnji zabeleženi su na kamenoj ploči koja je uzidana u zid severnog zvonika.
Arsenije Marković, poznati duborezac iz Novog Sada, izradio je velelepni ikonostas Saborne crkve, a radovi su trajali od 1776. do 1778. godine. Ikonostas je svrstan u tip potpuno razvijenih baroknih oltarskih pregrada, koji je u drugoj polovini 18. veka bio raširen na današnjoj teritoriji Vojvodine. Oslikali su ga znameniti Teodor Kravčuk i Jakov Orfelin, o čemu svedoči natpis u najvišem delu oltarske pregrade, gde su navedena imena autora i godina 1780, kada je slikanje ikonostasa počelo. Njihov rad predstavlja vrhunac umetničkih ostvarenja baroknog slikarstva, ne samo u Vojvodini.
Saborna crkva Svetog Nikole u Sremskim Karlovcima s ikonostasom proglašena je spomenikom kulture i kategorisana kao kulturno dobro od izuzetnog značaja. Ispod ikonostasa, s desne strane, nalazi se kivot s delom moštiju drugog srpskog arhiepiskopa Svetog Arsenija Sremca (1233–1263), patrona Eparhije sremske i Srpske pravoslavne bogoslovije. S leve strane nalazi se čudotvorna ikona Presvete Bogorodice, oslikana rukom nepoznatog autora 1748. godine.
Milutin Osmajlić