Putin: Srušen mit o zapadnom oružju
Дејство украјинске мобилне артиљерије на подручју Запорожја (Фото EPA-EFE/Yakiv Liashenko)
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je juče da Rusija neće odustati od ciljeva „specijalne vojne operacije”. Na proširenom sastanku kolegijuma Ministarstva odbrane on je rekao da ruske snage imaju inicijativu, prenosi RIA Novosti.
Putin je ocenio da Ukrajina trpi velike gubitke i da je u velikoj meri potrošila svoje rezerve, pokušavajući da svojim, kako je rekao, „pravim gospodarima, pokaže bar neke rezultate svoje takozvane kontraofanzive”. Ponovio je da Zapad nastavlja da vodi hibridni rat protiv Rusije, da snabdeva Ukrajinu obaveštajnim informacijama u realnom vremenu i dostavlja joj oružje. Istakao je da je u sukobu u Ukrajini srušen mit o neranjivosti zapadne vojne tehnike, prenosi Tanjug.
Putin je pred generalima, visokim funkcionerima i patrijarhom Ruske pravoslavne crkve Kirilom ponovo zamerio Zapadu da ratuje protiv Rusije preko Ukrajine, a Ukrajinu je optužio za nacizam i doveo u pitanje postojanje ukrajinske nacije. Pozdravio je povećanje proizvodnje oružja i municije. Frans pres ukazuje da je posle više poraza 2022. na ukrajinskom frontu ruska industrija preusmerena ka potrebama vojske i vojni budžet je višestruko uvećan, prenosi Beta.
Ruski predsednik je ponovo naglasio neuspeh ukrajinske letnje kontraofanzive i obećao da će ofanzivu nastaviti 2024. godine. Nije otkrio obim ruskih gubitaka na frontu u poslednje dve godine, mada je prošle nedelje priznao da se u Ukrajini trenutno bori 617.000 Rusa.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu naveo je da je više od 50 zemalja najavilo da će dostaviti oružje Ukrajini, ali je samo 15 država ispunilo obećanje. Tvrdi da je u dosadašnjem toku rata Ukrajina izgubila više od 150.000 vojnika, računajući poginule i ranjene.
„Uništen je 121 avion, zatim 23 helikoptera, 766 tenkova, uključujući 37 ’leoparda’, i 2.348 oklopnih vozila različitih klasa, uključujući 50 ’bredlija’. Očigledno ovo objašnjava zašto na bojnom polju nismo videli nijedan od tenkova ’abrams’ američke proizvodnje koji su isporučeni Kijevu”, rekao je Šojgu.
Naveo je da se gotovo tri miliona ruskih izbeglica koje su od 2014. godine napustile Ukrajinu vratilo u te regione, koji su sada pod kontrolom Rusije.
„U Azovskom moru, koje je postalo rusko unutrašnje more, stvorena je pomorska oblast. Nastavljen je železnički saobraćaj ka Donbasu. Kopneni koridor sa Krimom funkcioniše već duže od godinu dana. Železnica i auto-put su u funkciji”, rekao je Šojgu.
Ministri spoljnih poslova Velike Britanije i Francuske Dejvid Kameron i Ketrin Kolona ponovili su juče nakon sastanka u Parizu da će pomagati Ukrajinu „koliko god je potrebno”, prenosi Beta. U narednim sedmicama Ukrajina i Velika Britanija potpisaće desetogodišnji bezbednosni pakt preko kojeg će London koristiti svoju pomorsku ekspertizu da pomogne Ukrajini u kontroli Crnog mora. Jedna od ključnih tačaka sporazuma podrazumeva dalju formalizaciju razmene obaveštajnih podataka. Velika Britanija i Norveška predvode novu „Koaliciju pomorskih sposobnosti” kako bi ojačale sposobnost Ukrajine za ratovanje na moru. To uključuje isporuku brodova i vozila za pomorske snage ukrajinskoj vojsci. Velika Britanija obezbediće Ukrajini dva broda klase „sandaun”, 20 amfibijskih vozila „viking” i 23 desantna plovila.
Češki predsednik Petr Pavel, inače general koji je bio na čelu Vojnog komiteta NATO-a, smatra da Putin čeka američke izbore naredne godine, nadajući se da će, bez mešanja bilo koje evropske države, pregovarati o budućnosti rusko-ukrajinskog rata s Donaldom Trampom, bivšim predsednikom SAD, koji je u trci za republikanskog kandidata na predsedničkim izborima.
Pavel je za sajt „Seznam zpravi” objasnio da bi takvi pregovori Putina i Trampa mogli bi da dovedu do „neke vrste kompromisa”, koji će vratiti Rusiji status ključnog igrača, dok će ostali morati to da prihvate. Češki predsednik podržava Kijev, ali je skeptičan u vezi s tim kako će se razvijati rat Rusije i Ukrajine. Rekao je da će svet uskoro morati da se suoči s „novom situacijom”. „Velika je verovatnoća da ćemo sledeće godine videti značajan razvoj nekih događaja. A dosadašnji pokazatelji govore da to neće biti kako bismo želeli”, rekao je Pavel.