Nemci uče Srbe kako da glasaju
Танјуг/Немања Јовановић
Deo opozicije u Srbiji započeo je proteste nezadovoljan rezultatima izbora održanih 17. decembra, a to je potvrdilo već objavljene informacije o unapred planiranim akcijama u koje su po svemu sudeći umešani i strani faktori.
Odbijanje vladajuće koalicije da pristane na članstvo tzv. Kosova u UN, uvede sankcije Rusiji i napusti poziciju vojne neutralnosti motivisale su subverzivne akcije stranih službi preko svojih eksponenata na političkoj sceni, a sve je kulminiralo nakon nedavno održanih izbora. Ubrzo su organizovani protesti ispred RIK-a kako bi se izvršio pritisak i izazvali neredi u Srbiji.
Zaharova upozorila da Zapad želi Majdan u Srbiji
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da Zapad ima veliku želju da sprovede Majdan u Srbiji.
„Svi ti navodni mitinzi nisu nikakvi mitinzi nego prosto izvođenje ljudi na ulice kako bi se ostvarili ciljevi koji nisu u skladu sa demokratskim procesima i u cilju promovisanja zapadnih interesa uz pomoć antiustavnih sredstava koji protivreče unutrašnjim zakonima. Sve to govori o tome da Zapad ima ogromnu želju da se na Balkanu sprovede Majdan, a čemu to vodi najbolje se vidi na primeru Ukrajine”, rekla je Zaharova na brifingu za novinare, prenosi Tas.
Dodala je da će „narod Srbije sve rešiti sam jer je video dokle je Zapad doveo Ukrajinu i mnoge druge zemlje”.
„Oni odlično pamte šta je Zapad radio samoj Srbiji i drugim balkanskim državama. Bilo koji narod bilo koje zemlje treba da štiti svoj suverenitet na svim nivoima i to treba da bude deo stava građanskog društva - zaštita suvereniteta i nacionalnih interesa”, istakla je Zaharova, prenosi Tanjug.
Ona je navela da je lista okupljena oko Srpske napredne stranke na parlamentarnim izborima osvojila skoro 130 mandata, a Socijalistička partija Srbije, koalicioni partner naprednjaka, još 18, što, kako je rekla, „govori samo za sebe”.
Ana Brnabić o delovanju opozicije
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je nakon izbora da su predstavnici liste Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, sve vreme izborne kampanje upozoravali na haos koji opozicija sprema i da im je rezultat na izborima u drugom planu.
„Mi smo na ovo upozoravali tokom čitave kampanje. Oni nemaju cilj i program, nisu ponudili ideologiju već samo mržnju, i to pretežno prema Aleksandru Vučiću. Uvredama na račun njegove porodice su pokušali da ga izbace iz ravnoteže, jer znaju da on stoji između njih i nastavka njihovog bogaćenja na račun građana Srbije. Oni su ipak znali da to nije realno, pa su tokom cele kampanje plasirali lažne vesti kako bi kreirali atmosferu za haos nakon izbora. Ponavljam, mi smo to pričali i pre izbora i ljudi treba da znaju da to zna i međunarodna zajednica. Znam da znaju. Znaju da nisu planirali nikada ništa drugo, već pravljenje majdana u Beogradu, osvajanje vlasti na ulicama. Međutim, to neće proći. Mi smo rekli – ako narod želi nekog drugog, nikakav problem, mi idemo u opoziciju. A onda je danas Marinika Tepić iznela još jednu u nizu ogromnih laži. Ljudi treba da vide koliko oni ne žive u realnosti. Ona je rekla da je Aleksandar Vučić diktator koji je video da ga narod više neće. Posle ovakvih rezultata gde lista Aleksandar Vučić Srbija ne sme da stane može samostalno da formira Vladu? Da ste toliko besprizorni prema 1.800.000 građana Srbije koji su glasali za tu listu? Oni apriori misle da su bogom dani, ne zanima ih šta kaže narod, žive u svom svetu i pokušavaju da taj svet prikažu građanima kroz medije Dragana Šolaka“, izjavila je Brnabićeva.
Predsednica vlade je potom pročitala zvanični izveštaj ministarstva unutrašnjih poslova prema kojem se jasno vidi da je na dan izbora granice Srbije prešlo 20.368 ljudi, uključujući strane državljane, maloletnike i decu. Brnabićeva je istakla da nije fizički moguće uvesti 40.000 glasača iz Republike Srpske, kako to tvrdi opozicija.
„Oni su pokazali isključivo da im je laž milija od istine kada treba da se bore za vlast. Pokazali su i taj elitni šovinizam prema ljudima iz Republike Srpske. Videli ste danima to divljanje kako treba zatvoriti granicu, kako im ne treba dozvoliti da dođu u Srbiju, iako oni ustavom imaju zagarantovano pravo glasa. Kada glasa neko iz Londona, oni se time ponose. A ako glasa neko iz Republike Sroske, pa to ne može. Oni su pričali da ubacujemo ljude u birački spisak, da imamo fantomske birače... A Dobrica Veselinović je rekao da to ne postoji i da je razlika u biračkom spisku u Beogradu, u odnosu na prošlu godinu 13.000 glasova. To ne može ništa da promeni. Mogli su da traže uvid u birački spisak. A čak 80 odsto kontrolora bilo je upravo iz opozicije. Bilo je 5.686 posmatrača izbora, rekordan broj, koji je nadmašio broj posmatrača na svim prethodnim izborima“, izjavila je predsednica Vlade.
Kako je dodala, opoziciji je od velikog značaja Beograd.
„Oni su pričali o 40.000 uvezenih glasova iz Republike Srpske u Beograd. I vidite, oni su koncentrisani samo na Beograd, jer ih ostatak Srbije ne zanima. Taj broj ljudi znači da je trebalo da dovezemo 1.000 punih autobusa iz Republike Srpske. Da građani znaju, od 00.01 časova 17. decembra do ponoći tog istog dana, granicu je prešlo 20.368 ljudi. To su i stranci, mnogo ljudi koji nemaju naše državljanstvo, a mnogi od njih su maloletni. Da li razumete koliko to što oni pričaju nema veze sa vezom? Tu je primer i Nenada Nešića, koji je glasao u Novom Sadu, slikao se čovek tamo, a oni sve vreme govore da je glasao na izborima u Beogradu“, rekla je Brnabić.
Ona je i prokomentarisala izjave Miroslava Aleksića da je za njihovu listu glasalo milion ili milion i po ljudi, navodeći da lideri koalicije Srbija protiv nasilja ne znaju koliko su glasova dobili kao i da su njihovi posmatrači potpisali sve zapisnike što znači da su se složili sa sadržajem istih.
„Za njih je glasalo 869.000 ljudi. Da li je moguće da nosilac liste ne zna koliko je građana glasalo za njihovu listu? A to inače govore samo pred medijima koje oni zovu – Junajted medija, Dojče vele, HRT, RTL iz Hrvatske... i to je to. Jedan novinar ih je pitao da li imaju neke dokaze za sve što pričaju. Oni kažu da, naravno da imamo. A do sada, ni u RIK ni u GIK, nisu uložili nijedan jedini prigovor. Ali biju ljude, žele da uđu u RIK sa palicama, noževima... Koliko ozbiljno shvataju izbore, pokazuje i to što misle da je RIK nadležan za izbore u Beogradu. Ali kao da je to važno. Oni imaju ozbiljnu medijsku podršku Dragana Šolaka i veliku podršku iz inostranstva. Ali te njihove izjave i vesti ne proverava niko, bitno je samo da se divlja, da Marinika Tepić kaže Aleksandru Vučiću, koji je osvojio ovoliki broj glasova, da je shvatio da ga niko neće. On koji se borio tokom cele kampanje, prešpartao Srbiju uzduž i popreko, taj čovek je izgubio poverenje naroda? Oni misle da smo svi mi ludi, poigravaju se sa inteligencijom građana Srbije“, istakla je premijerka.
Nemačka veza
Prema pisanju Novosti, u organizaciju protesta u Beogradu umešana je nemačka obaveštajna služba koja preko određenih političkih aktivista i grupacija pokušava da raspiri nasilje pod prethodno plasiranim informacijama o navodnoj krađi izbora.
Nikola Ristić, jedan od saradnika Dojče velea kao medija bliskog vladi u Berlinu, našao se među u prvim redovima protesta ispred RIK-a i među nasilnicima koji su napali direktora Republičkog zavoda za statistiku Miladina Kovačevića.
Novosti pišu da je Ristić vlasnik i direktor firme „DP medija” čiji je finansijer upravo Dojče vele. On je od nemačke kuće dobio ponudu da bude „konsultant za monitoring”, a tokom 2023. godine Dojče vele je nudio novac za ove usluge u sklopu „regionalnih medijskih projekata”, čiji je nosilac i Nemačka organizacija za međunarodnu pomoć. U pitanju su projekti za promociju medija na društvenim mrežama. Osim toga, Ristićeva firma „DP medija” sarađuje i sa organizacijom CRTA i „Istinomer”.
Kako se navodi, Dojče vele je u drugoj polovini novembra u Beogradu organizovao seminar sa 150 učesnika na kojem su želeli da uspostave standarde nezavisnog novinarstva. Organizator radionice je bio nemački državljanin Klaus Dahman koji je na sličnim skupovima ranije kritikovao aktuelnu vladu, a za Srbiju je govorio da „predstavlja autoritarnu državu”. Polaznike je ohrabrivao da oforme sopstvene medije u vidu kanala na „Jutjubu”, „Fejsbuku” ili „Instagramu”, napominjuću da je to zasada najjače oružje protiv vladajuće strukture.
Nemačko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je komentar u kome su jasno poručili da nisu zadovoljni rezultatima izbora u Srbiji.
- Srbija je glasala, ali je Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) prijavila zloupotrebu javnih resursa, zastrašivanje birača i slučajeve kupovine glasova. To je neprihvatljivo za zemlju sa statusom kandidata za članstvo u EU - naveo je nemački MSP na platformi „Iks” u komentaru na glasanje.
Međutim, prve tačke iz izveštaja misije ODIHR pozitivno su ocenila glasanje u 93 odsto posmatranih biračkih mesta.
- Biračima je ponuđen adekvatan izbor između političkih alternativa. Slobode izražavanja i okupljanja u kampanji uglavnom su bile poštovane, pravni okvir pruža adekvatnu osnovu za sprovođenje demokratskih izbora, administracija izbora efikasno i transparentno je sprovela izborne pripreme, uprkos izazovima koje su predstavljali kratki rokovi i istovremeni lokalni izbori - naveo je ODIHR u svom izveštaju koji je predstavljen u Beogradu.
Poništeni izbori u Nemačkoj
Istovremeno, dok se vlada u Berlinu bavi rezultatima izbora u Srbiji, Savezni ustavni sud Nemačke proglašava glasanje na parlamentarnim izborima nevažećim i nalaže ponavljanje izbora zbog ustanovljenih nepravilnosti.
Saveznom ustavnom sudu u Karlsrueu trebalo je dve godine da odluči o žalbi opozicije na brojne propuste tokom glasanja u Berlinu na saveznim izborima 2021. godine.
Sud je presudio da izbori moraju da se ponove u 455 od 2.256 izbornih jedinica u Berlinu, nemačkoj prestonici i jednoj od njenih 16 saveznih država, preneo je Asošiejted pres.
Izbori na nivou savezne države koji su održani istog dana u Berlinu, ponovljeni su u potpunosti u februaru ove godine.
U Berlinu su 26. septembra 2021. godine održani izbori na nivou savezne države, izbori za 12 okružnih skupština grada, nacionalni izbori i referendum na lokalnom nivou.
Ispred mnogih biračkih mesta formirali su se dugi redovi, dok su glasači imali problema sa dodatnim glasačkim listićima.
Na pojedinim biračkim mestima tokom dana je ponestalo glasačkih listića, a druga su dobila glasačke listiće za pogrešan okrug, što je za posledicu imalo veliki broj nevažećih glasačkih listića, a kao problem se pojavilo i to što su izlazne ankete objavljene dok su pojedini birači još čekali u redu da glasaju pri zatvaranju biračkih mesta u 18 časova.
Savezni ustavni sud utvrdio je i niz drugih problema koji dovode u pitanje izbore u Nemačkoj. Odluka koja je doneta posle dve godine tokom kojih vlada koalicija koju čine Socijaldemokrate, Zeleni i FDP navodno neće uticati na rezultat izbora koji im je obezbedio većinu u parlamentu.