Mahmud Abas traži spoljnu intervenciju

Jelena Cerovina

23. 12. 2023. 16:30

Израелци у Јерусалиму протестују захтевајући прекид ватре (Фото EPA-EFE/Abir Sultan)

Ru­ski pred­sed­nik Vla­di­mir Pu­tin raz­go­va­rao je ju­če te­le­fo­nom s pa­le­stin­skim li­de­rom Mah­mu­dom Aba­som o eska­la­ci­ji su­ko­ba u po­ja­su Ga­ze i na­či­ni­ma za nje­go­vo re­ša­va­nje. „De­talj­no su raz­mo­tre­na pi­ta­nja u ve­zi s eska­la­ci­jom pa­le­stin­sko-izra­el­skog su­ko­ba bez pre­se­da­na, pre sve­ga u po­ja­su Ga­ze”, na­ve­de­no je u sa­op­šte­nju, pre­no­se RIA No­vo­sti.

Ru­ski pred­sed­nik oba­ve­stio je Aba­sa o ko­ra­ci­ma Mo­skve da po­mog­ne u de­e­ska­la­ci­ji su­ko­ba. „S ob­zi­rom na ne­dav­ne sa­stan­ke s bli­sko­i­stoč­nim li­de­ri­ma, Vla­di­mir Pu­tin je oba­ve­stio Mah­mu­da Aba­sa o ko­ra­ci­ma ko­je Ru­si­ja pred­u­zi­ma ka­ko bi po­mo­gla u de­e­ska­la­ci­ji su­ko­ba i obez­be­di­la ne­sme­ta­nu is­po­ru­ku hu­ma­ni­tar­ne po­mo­ći oni­ma ko­ji­ma je po­treb­na”, na­vo­di se u sa­op­šte­nju.

Pu­tin je na­gla­sio da će Ru­si­ja na­sta­vi­ti da is­po­ru­ču­je u po­jas Ga­ze hra­nu, le­ko­ve i me­di­cin­sku opre­mu. Iz­ra­zio je i po­dr­šku na­po­ri­ma pa­le­stin­skog ru­ko­vod­stva za smi­ri­va­nje su­ko­ba.

Abas je po­ru­čio da je po­treb­na spolj­na in­ter­ven­ci­ja da bi se za­u­sta­vi­la izra­el­ska agre­si­ja u po­ja­su Ga­ze i na Za­pad­noj oba­li, na­vo­di se u sa­op­šte­nju iz nje­go­vog ka­bi­ne­ta, pre­no­si agen­ci­ja VA­FA. „Agre­si­ja pro­tiv pa­le­stin­skog na­ro­da ma­ni­fe­stu­je se u ra­ci­ja­ma po pa­le­stin­skim gra­do­vi­ma i kam­po­vi­ma, ubi­ja­nju ci­vi­la i uni­šta­va­nju in­fra­struk­tu­re. Izra­el­ski na­pa­di na islam­ska i hri­šćan­ska sve­ta me­sta, et­nič­ko či­šće­nje i dru­gi zlo­či­ni ta­ko­đe mo­ra­ju bi­ti za­u­sta­vlje­ni”, is­ta­kao je Abas.

Na­gla­sio je da se mir i bez­bed­nost mo­gu po­sti­ći sa­mo pri­me­nom re­še­nja o dve dr­ža­ve, ko­je po­kri­va ce­lu te­ri­to­ri­ju Pa­le­sti­ne na Za­pad­noj oba­li, uklju­ču­ju­ći is­toč­ni Je­ru­sa­lim i Ga­zu, uz pri­zna­nje dr­ža­ve Pa­le­sti­ne.

Ta­ko­đe je is­ta­kao da su se sva bez­bed­no­sna i voj­na re­še­nja po­ka­za­la kao ne­u­spe­šna.

Ru­si su svo­je po­sre­do­va­nje na­sta­vi­li i raz­go­vo­rom sa zva­nič­ni­ci­ma u Izra­e­lu. Se­kre­tar Sa­ve­ta bez­bed­no­sti Ru­ske Fe­de­ra­ci­je Ni­ko­laj Pa­tru­šev čuo se te­le­fo­nom s pred­sed­ni­kom Sa­ve­ta bez­bed­no­sti Izra­e­la Ca­hi­jem Ha­neg­bi­jem sa­op­šti­la je pres-slu­žba Sa­ve­ta bez­bed­no­sti Ru­si­je. I njih dvo­ji­ca su raz­go­va­ra­li o na­či­ni­ma za re­ša­va­nje hu­ma­ni­tar­nih pro­ble­ma u po­ja­su Ga­ze, pre­ne­le su RIA No­vo­sti.

Sje­di­nje­ne Ame­rič­ke Dr­ža­ve „ak­tiv­no ra­de” na na­cr­tu re­zo­lu­ci­je Uje­di­nje­nih na­ci­ja o pa­u­zi­ra­nju bor­bi u po­ja­su Ga­ze, re­kao je port­pa­rol Sa­ve­ta za na­ci­o­nal­nu bez­bed­nost Be­le ku­će Džon Kir­bi. Sa­vet bez­bed­no­sti UN ove ne­de­lje je vi­še pu­ta od­lo­žio gla­sa­nje o re­zo­lu­ci­ji o pre­ki­du va­tre. U to­ku su di­plo­mat­ski pre­go­vo­ri o for­mu­la­ci­ji re­zo­lu­ci­je ka­ko bi se iz­be­gao još je­dan ame­rič­ki ve­to.

Pre­ma re­či­ma ame­rič­ke am­ba­sa­dor­ke pri UN Lin­de To­mas-Grin­fild, SAD su pro­te­kle sed­mi­ce za­jed­no s Uje­di­nje­nim Arap­skim Emi­ra­ti­ma, Egip­tom i dru­gim ze­mlja­ma na­por­no ra­di­le da bi se do­šlo do na­cr­ta re­zo­lu­ci­je o po­ja­su Ga­ze ko­ji mo­že da po­dr­ži Va­šing­ton, ob­ja­vio je Si-En-En.

Ana­li­ze Si-En-Ena i kom­pa­ni­je za ve­štač­ku in­te­li­gen­ci­ju „Sin­te­ta­ik” po­ka­za­le su da je Izra­el u pr­vih me­sec da­na ra­ta s Ha­ma­som ba­cio na po­jas Ga­ze sto­ti­ne bom­bi te­ških oko 900 ki­lo­gra­ma, od ko­jih su mno­ge bi­le u sta­nju da po­go­de lju­de na uda­lje­no­sti vi­še od 300 me­ta­ra. Sa­te­lit­ski snim­ci iz pr­vih me­sec da­na ra­ta iz­me­đu Izra­e­la i Ha­ma­sa ot­kri­va­ju vi­še od 500 kra­te­ra od izra­el­skih bom­bi preč­ni­ka ve­ćih od 12 me­ta­ra, ka­kve osta­vlja­ju bom­be te­ške oko 900 ki­lo­gra­ma.

Te bom­be su če­ti­ri pu­ta te­že od naj­ve­ćih bom­bi ko­je su SAD ba­ci­le na Islam­sku dr­ža­vu u Mo­su­lu u Ira­ku to­kom ra­ta pro­tiv te eks­tre­mi­stič­ke gru­pe. Struč­nja­ci za oruž­je i ra­to­va­nje ka­žu da je ši­ro­ka upo­tre­ba te­ške mu­ni­ci­je iza­zva­la ve­li­ki broj žr­ta­va u po­ja­su Ga­ze, po­seb­no zbog to­ga što je pa­le­stin­ska en­kla­va naj­gu­šće na­se­lje­no pod­ruč­je na sve­tu. „Upo­tre­ba bom­bi te­ških oko 900 ki­lo­gra­ma u gu­sto na­se­lje­noj obla­sti kao što je Ga­za zna­či da će bi­ti po­treb­ne de­ce­ni­je da se za­jed­ni­ce opo­ra­ve”, re­kao je Džon Če­pel, advo­kat i prav­ni sa­rad­nik u gru­pi „Si­vik” sa se­di­štem u Va­šing­to­nu, ko­ja je fo­ku­si­ra­na na mi­ni­mi­zi­ra­nje ci­vil­nih žr­ta­va u su­ko­bi­ma.