Samo Japan napredovao, Singapur opet najbolji
(EPA/KIMIMASA MAYAMA)
PISA 2022. prva je studija u dugom nizu koja je silom prilika odložena za godinu dana – zbog pandemije korona virusa. I otuda su s više znatiželje iščekivani novi rezultati ovog ispitivanja, koje se smatra prvim opsežnim presekom o uticaju pandemije na obrazovanje i postignuća učenika na međunarodnom nivou. Testirano je skoro 700.000 petnaestogodišnjaka u 81 državi, među kojima je 37 članica OECD.
Na prvi pogled u vrhu liste među najuspešnijim državama koje se mogu podičiti rezultatima daleko iznad proseka OECD zemalja nema velikih promena. U matematici, koja je ove godine bila u fokusu, Singapur i pet drugih istočnoazijskih obrazovnih sistema: Makao (Kina), Kineski Tajpej, Hongkong (Kina), Japan i Koreja nadmašili su sve ostale. Iste ove zemlje među vodećima su i po rezultatima učenika u naučnoj pismenosti, zajedno sa Estonijom, Kanadom, Finskom, Švajcarskom. Države su gotovo iste, ali poredak nešto drugačiji na skali čitalačke pismenosti, u čijem je vrhu i Irska.
Za više od dve decenije postojanja PISA ispitivanja prosečni skor OECD zemalja nije značajno varirao, sve do sada – kada se beleži pad bez presedana, navodi se u zvaničnom izveštaju. U poređenju sa nalazima prethodne studije realizovane 2018, prosek OECD niži je za deset poena u čitanju i 15 u matematici, što znači da se sada svaki četvrti petnaestogodišnjak smatra slabijim u matematici, čitanju i nauci u zemljama OECD. Strmoglav pad iz matematike, triput veći nego u bilo kom ranijem uzastopnom poređenju rezultata, posebno je evidentan u zemljama kao što su Nemačka, Island, Holandija, Norveška i Poljska, a čiji su đaci na testiranju 2022. ostvarili 25 ili više poena lošiji skor nego 2018. godine.
Međutim, osetno niža postignuća, ocenjuju stručnjaci, samo delimično se mogu pripisati pandemiji. Tu tvrdnju potkrepljuju činjenicom da su negativni trendovi u postignućima matematike već bili očigledni i pre 2018. godine u Belgiji, Kanadi, Češkoj, Finskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Islandu, Holandiji, Novom Zelandu i Slovačkoj Republici. Analize su, kako se ukazuje u zvaničnom izveštaju, pokazale i da uticaj zatvaranja škola izazvan pandemijom, koji se često navodi kao glavni uzrok nižih postignuća učenika, nije tako direktan. Zatvaranje škola ipak je dovelo do globalnog prelaska na učenje na daljinu u digitalnom okruženju, a to je iznedrilo dodatne i dugoročne izazove, među kojima je upotreba tehnologije u učionicama. Način na koji se obrazovni sistemi bore sa tehnološkim promenama biće u budućnosti jedna od ključnih osobenosti uspešnih obrazovnih sistema.
Podaci takođe svedoče da se tehnologija koja se uglavnom koristi za razonodu, kao što su mobilni telefoni, često povezuje sa lošijim rezultatima, kao i da je umereno korišćenje digitalnih uređaja u školi povezano sa boljim postignućima. Čak 45 odsto petnaestogodišnjaka u državama OECD izjavilo je da se oseća nervozno ili uznemireno ako im telefoni nisu u blizini, a 65 procenata požalilo se da im je smetalo korišćenje digitalnih uređaja bar na nekim časovima matematike.
Uprkos izazovnim okolnostima, 31 zemlja uspela je da zadrži iste rezultate u matematici u poređenju se prethodnim ciklusom istraživanja. Među njima su Australija, Japan, Koreja, Singapur i Švajcarska zadržale ili dodatno podigle već visoke nivoe postignuća učenika. Konkretno Japan je napredovao u sva tri domena, za devet poena više iz matematike, 12 iz čitanja i 17 u nauci. Ovim zemljama u doba pandemije bilo je zajedničko kraće zatvaranje škola, manje prepreka za učenje na daljinu i stalna podrška nastavnika i roditelja, što može da posluži kao primer dobre prakse u rešavanju potencijalnih budućih kriza.
Konačno, PISA potvrđuje da postoji veza između ulaganja u obrazovanje i prosečnog postignuća učenika, ali do svojevrsnog praga od 75.000 dolara po učeniku za obrazovanje od šeste do petnaeste godine. Za mnoge države koje troše i više, kako se navodi, ne postoji veza između dodatnog investiranja i postignuća učenika, a Srbija po računici OECD za školovanje od šeste do petnaeste godine po detetu ulaže 46.000 dolara.