Svi šabački gradonačelnici

Miroljub Mijušković

25. 12. 2023. 10:00

Зграда Градске управе не месту некадашњег Јевремовог двора (Фото: М. Мијушковић)

Šabac – U novijoj istoriji Šapca, počev od 19. veka, na čelu ovog grada u jednom ili više mandata smenjivalo se ukupno 79 komandanata, knezova, kmetova, zastupnika, predsednika opštine i gradonačelnika, a ko će imati čast da bude 80. biće ozvaničeno najverovatnije već do kraja godine, s obzirom na rezultate upravo održanih lokalnih izbora. Apsolutnu pobedu odnela je odbornička lista SNS-a, ali sada opozicija traži poništavanje izbora.

Prvi Srbin koji je upravljao gradom na Savi bio je ustanički vojvoda i sveštenik Luka Lazarević od 1807. do propasti Prvog srpskog ustanka 1813. godine. Kao ober-knez, Jevrem Obrenović, mlađi brat Miloša Obrenovića, gospodario je Šapcem punih petnaest godina, od 1816. do 1831. godine. Zatim, u sledećih šest godina, na čelu grada se smanjivalo čak šest kmetova, počev od Petra Zlatkovića do Đoke Jelenića.

Titulu predsednika (grada, opštine) prvi je poneo Pajko Ilić u mandatu od 1837. do 1840, a do kraja 19. veka imenovane su još 23 osobe, zaključno sa Jovanom Veličkovićem 1896. godine.

Od 1900. do okončanja Drugog svetskog rata, koji će dovesti i do promene državnog uređenja, grad će voditi ukupno 19 predsednika opština. U tom periodu za predsednika će dva puta biti biran (1911–1914 i 1920–1921) jedino Đorđe Đoka Jovanović, čuveni preduzimač, trgovac, rentijer i bankar, vlasnik i upravnik „Šabačke izvozne banke”, koji je bio i vršilac dužnosti predsednika opštine u izgnanstvu (1915–1919).

Valjevac poreklom, profesor Ljubomir Pavlović, u mandatu 1929–1932, zaslužan je za osnivanje Biblioteke i Muzeja u Šapcu, ali i obnovu Vukove kuće u Tršiću. A svakako vredan pomena, kao izuzetan humanista, jeste i doktor prava Miodrag D. Petrović, predsednik od 1939. do 1941. godine, koji je u samo predvečerje ratnih užasa otvorio vrata grada za 1.300 Jevreja iz Kladovskog transporta, koje niko drugi u zemlji i svetu nije hteo da primi.

Prva i jedina žena na čelu Šapca bila je Vukosava Vuka Popović (1944–1947), supruga Živorada Žike Popovića, profesora, publiciste, kulturnog radnika i revolucionara, koji je poginuo 1941. godine. Posle nje predsednik opštine je bio advokat Jovan Blagojević (1947–1949), Beograđanin koji se 1922. preselio u Šabac, čiju su ćerku, studenta medicine i učesnicu NOB-a Veru Blagojević streljali Nemci 1942, a koja je posle rata proglašena za narodnog heroja Jugoslavije.

Od poznatijih predsednika opština, Šapčani se rado sećaju Ilije Đurića, čiji je mandat počeo 1967, a završen njegovim formalnim zahtevom za razrešenje 1970. godine. Đurić je 1968. bio osnivač čuvenog vašara humora i satire „Čivijade”, koja je te godine okupila kulturni krem tadašnje Jugoslavije, a već sledeće „naterala” centralnu komunističku vlast da zabrani obnovljeni list „Čivija”, i da zbog „ideoloških skretanja” pokrene partijski aparat.

Tokom teških devedesetih dužnost predsednika opštine u puna dva mandata (1992–2000) obavljao je Marko Maksimović, diplomirani saobraćajni inženjer, koji posle smene više nije mogao da nađe državni posao. Od promena 2000. pa do 2004. predsednik je bio advokat Dušan Petrović, jedan od lider DS-a.

U novije vreme, najduže se na čelu grada zadržao diplomirani pravnik Miloš Milošević (2004–2014), takođe iz DS-a, potom stranke Zajedno za Srbiju, kome je treći mandat prekinut podnošenjem ostavke tokom velikih poplava. Zamenio ga je kadar iz iste stranke, diplomirani pravnik Nebojša Zelenović, koji je obnovio mandat 2016. a razrešen 2020, posle više ponavljanja izbora u ovom gradu.

Do raspisivanja poslednjih lokalnih izbora, ispred Srpske napredne stranke Šabac je tri godine vodio dr Aleksandar Pajić, doktor fizičke kulture. Pajić je i ovog puta bio prvi na listi odborničkih kandidata SNS-a „Aleksandar Vučić – Šabac ne sme da stane”.