Nižu se međusobne optužbe Budimpešte i Vašingtona
У Будимпешти су и трамваји украшени за Божић и Нову годину (EPA-EFE/Peter Lakatos)
Specijalno za „Politiku”
Budimpešta – Što su američki predsednički izbori više tema u javnosti, rat saopštenjima i izjavama između Budimpešte i Vašingtona dobija na intenzitetu. Odavno nije tajna da vlada mađarskog premijera Viktora Orbana kao svog favorita za budućeg šefa Bele kuće ne vidi aktuelnog predsednika SAD Džozefa Bajdena, već njegovog prethodnika Donalda Trampa, o čemu je i sam Orban u više navrata javno govorio. Pre nekoliko dana šef mađarske diplomatije Peter Sijarto kritikovao je presudu Vrhovnog suda Kolorada kojom je Tramp diskvalifikovan iz predstojeće izborne trke, pod uslovom da Vrhovni sud SAD ne ospori tu odluku.
„Šta bi se desilo ako bi neka centralnoevropska zemlja pokušala da diskvalifikuje kandidata na predsedničkim izborima? Ukoliko bi se ovo dogodilo u patriotskoj vladi jedne srednjoevropske zemlje, koliko bi minuta trebalo Evropskom parlamentu da proglasi smrt demokratije? Koliko bi minuta trebalo da američki Stejt department izda osuđujuću izjavu? Koliko bi minuta trebalo Evropskoj komisiji da zamrzne još više sredstava EU koja nisu dodeljena i koliko minuta bi trebalo za uvodnike na svakoj platformi globalnih liberalnih medija o sprečavanju vladavine prava? I šta sada? Tišina, ali ne zbog adventa”, napisao je Sijarto na jednoj društvenoj mreži.
On je nedavno jasno stavio do znanja da mađarska vlada više neće prihvatati kritike sadašnje administracije u Beloj kući u pogledu stanja demokratije, nakon izražene namere da se iz izborne utakmice isključi predsednički kandidat Donald Tramp.
Samo dva dana kasnije iz Vašingtona je na račun zvanične Budimpešte upućen oštar prekor zbog nedavno usvojenog Zakona u nacionalnom suverenitetu. Njime se, pored ostalog, sankcionišu sve političke stranke koje za svoje kampanje primaju novac iz inostranstva.
Stejt department smatra da se ovaj pravni akt može koristiti „za zastrašivanje i kažnjavanje Mađara koji se ne slažu sa vladom”, dodajući zabrinutost mađarskih novinara i aktivista da zakon ima za cilj da utiša kritičke glasove.
Portparol Stejt departmenta Metju Miler rekao je da je njegova zemlja „zabrinuta zbog odluke Budimpešte da donese zakon koji je opremljen drakonskim alatima za moguće zastrašivanje i kažnjavanje onih koji ne prihvataju politiku vladajuće partije”.
Nova Kancelarija za zaštitu suvereniteta, rekao je portparol, „mogla bi da se koristi kako bi se mađarski građani, preduzeća i organizacije podvrgli istragama bez sudskog nadzora, čak i ako nisu imali kontakt ili podršku od strane vlade ili stranog entiteta”.
„Ovaj novi zakon nije u skladu sa našim zajedničkim vrednostima demokratije, individualne slobode i vladavine prava”, dodao je on.
Sličan stav izneo je i Dejvid Presman, američki ambasador u Budimpešti, koji smatra da je zakon novoj kancelariji dao „prevelika ovlašćenja bez odgovarajućeg nadzora”.
„Novo državno telo ima neograničena ovlašćenja da ispituje Mađare, traži njihova privatna dokumenta i koristi usluge mađarskog obaveštajnog aparata – sve to bez ikakvog sudskog nadzora ili pravnih sredstava za svoje mete”, napisao je Presman na društvenoj mreži.
Saopštenje Stejt departmenta stiglo je neposredno pošto je predsednica Mađarske Katalin Novak potpisala Zakon o zaštiti nacionalnog suvereniteta. Kako je saopšteno iz njenog kabineta, predsednica je primila nekoliko upita u vezi sa zakonom, koji „potvrđuju ispravnost cilja koji je postavio parlament: neophodno je zaštititi nacionalni identitet Mađara i suverenitet zemlje”.
U saopštenju se dodaje da je bilo i dosta kritika koje su se odnosile na tekst zakona. „Istražne aktivnosti kancelarije koja se uspostavlja moraju se odvijati u skladu sa Osnovnim zakonom. Kancelarija za zaštitu suvereniteta na odgovarajući način ispunjava svoju misiju definisanu u Osnovnom zakonu, ako svojim radom ne utiče na slobodu štampe ili slobodu izražavanja”, kaže se u dopisu upućenom medijima.
Poslanici mađarskog parlamenta su 12. decembra usvojili Zakon o zaštiti nacionalnog suvereniteta, koji je izazvao jednu od najvećih javnih i političkih rasprava u poslednje vreme. Dunja Mijatović, poverenica Saveta Evrope za ljudska prava, pozvala je mađarski parlament neposredno pre usvajanja zakona da odbaci predloženi akt. Ona smatra da bi Kancelarija za zaštitu suvereniteta „imala široka ovlašćenja da istražuje bilo koju organizaciju ili osobu osumnjičenu da služi stranim interesima ili ugrožava nacionalni suverenitet”. To telo bi, upozorila je ona, imalo neograničena ovlašćenja da traži osetljive podatke i privatne informacije od bilo koga, bez nadzora i bez ikakvog pravnog leka.