Traže glasanje u BiH uz otisak prsta
(EPA-EFE/A. Golic)
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Reforma izbornog zakonodavstva, to jest izmene Izbornog zakona BiH, jedan je od uslova Evropske unije, a ovo pitanje je na velika vrata došlo na političku scenu kad je (ne)imenovani supervizor Kristijan Šmit pre nekoliko dana zapretio da će oktroisati ova rešenja ukoliko za nekoliko dana ne bude postignut domaći dogovor. Jedan predlog došao je od Izetbegovićeve partije, a očekuje se da i Centralna izborna komisija (CIK) BiH prezentuje svoje ideje. Suština, po svemu sudeći, treba da bude na tehničkim izmenama kojima će se uvođenjem novih tehnologija urediti kontrola biračkog procesa, glasanja i prebrojavanja glasova. Primena bi po optimističkim procenama bila moguća tek na opštim izborima 2026. godine.
Šmitove namere za nametanje zakona odmah su odbacili vodeći srpski i hrvatski lideri Milorad Dodik i Dragan Čović, smatrajući da to pitanje treba da reše eksperti iz dva entiteta i sa zajedničkog nivoa vlasti, dok je podrška nemačkom diplomati za nametanje došla iz Sarajeva.
Usledio je predlog reforme Izetbegovićevog SDA, za koji federalni mediji pišu da ima podršku Trojke, kao i opozicije iz Republike Srpske, koji navodno nemaju ništa protiv njihovog predloga za reformu izbornog zakonodavstva. Kako je izvestio „Kliks”, osim novih izbornih tehnologija (identifikacija birača putem otiska prsta, skeniranje lične isprave i optičko brojanje glasačkih listića), a na čemu je fokus javnosti, predviđeno je da predsednike biračkih odbora i njihove zamenike putem javnog poziva bira Centralna izborna komisija (CIK) BiH, da u sastavu biračkog odbora može da bude samo jedan član iz jednog političkog subjekta, da će u žrebanju za članove biračkog odbora moći da učestvuju samo političke stranke – subjekti koji su imali mandate u zakonodavnim organima u prethodnom periodu, čime se u najvećoj mjeri sprečava „trgovina” mestima u biračkom odboru i formiranje stranaka zbog „trgovine mestima u biračkim odborima”.
Predsednik RS Milorad Dodik odbacio je prethodno mogućnost da Šmit nametne rešenja, rekavši kako bi u tom slučaju Republika Srpska sama utvrdila sopstveno zakonodavstvo. Šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da ta stranka jeste za izmene Izbornog zakona, ali za novi zakon koji će zajedno kreirati Srbi, Hrvati, Bošnjaci.
„To ne može da bude zakon koji će doneti ŠIK – Šmitova izborna komisija”, našalila se ona.
Mladen Kremenović
Stevandić: Prihvatljivi kamere i skeneri za listiće
Predsednik Skupštine RS Nenad Stevandić objasnio je šta bi za RS bilo prihvatljivo, rekavši najpre da između paravana gde glasa glasač i glasačke kutije ne sme biti nikakav uređaj, ni skener ni štampač.
„Ali, na mestu gde se prebrojavaju glasovi i sede članovi biračkih odbora iz svih partija imam razumevanje da to bude pokriveno i kamerama i da budu skeneri. I da se, nakon što oni prebroje, odgovarajući listić stavi u skener radi kontrole”, naveo je Stevandić.
On se, međutim, protivi mogućnosti da se glasački listić prvo ubaci u skener, pa tek onda u glasačku kutiju, jer bi se, kako je istakao, tako inkriminisao izborni proces.