Radikali tužili Nikolića

13. 10. 2008. 22:00

Пљуште оптужбе: Томислав Николић и Драган Тодоровић (Фото Живан Јовановић)

Sukob posvađanih radikala prenet je juče i na sudski teren, kada je Srpska radikalna stranka Trgovinskom sudu u Beogradu tužila doskorašnjeg zamenika predsednika te partije Tomislava Nikolića i Banku Inteza i zatražila da se poništi ugovor o kreditu od 50 miliona dinara koji je Nikolić u ime stranke sklopio sa tom bankom. Radikali za „Politiku” najavljuju i mogućnost preispitivanja i drugih postupaka nekadašnjeg zamenika predsednika SRS-a kada je reč o finansijskom poslovanju stranke.

Iz Srpske napredne stranke ocenjuju optužbe radikala kao „nebulozne”, a kako za „Politiku” kaže jedan od funkcionera naprednjaka Igor Mirović cela priča je politički motivisana.

Funkcioner SRS-a Zoran Krasić rekao je juče novinarima ispred Trgovinskog suda da je Nikolić neovlašćeno zaključio ugovor o kreditu, jer za to nije imao odluku Centralne otadžbinske uprave (COU) i da je, zbog toga, SRS zatražio da se obustavi naplata menica po tom ugovoru kao i da joj se vrate blanko menice.

On je, kako prenosi Beta, dodao da je Nikolić prvobitno, u martu 2008. godine, sklopio ugovor na kraći period sa Bankom Inteza koji je kasnije izmenio potpisavši aneks kojim se rok isplate kredita produžava do juna 2012. godine i čime se ukupan dug uvećava na oko 68 miliona dinara.

– Niko u Srpskoj radikalnoj stranci nije ovlašćen da bez odluke Centralne otadžbinske uprave nameće ovakvu finansijsku obavezu stranci, a odluka Centralne otadžbinske uprave ne postoji – rekao je Krasić.

Krasić je najavio da će, najverovatnije, u sredu SRS protiv Tomislava Nikolića podneti i krivičnu prijavu da bi se u sudskom postupku obelodanili svi elementi ugovora i da bi se utvrdilo da li je doskorašnji zamenik predsednika potpisao sličan ugovor i sa nekom drugom bankom.

On je dodao da je Banka Inteza tužena samo kao potpisnica ugovora.

Srpska napredna stranka ocenila je da je ponašanje radikala „jadno, neodgovorno i neozbiljno”.

„Nebulozne optužbe SRS-a o tome da je uzimanje kredita krivično delo samo pokazuju koliko su daleko od ozbiljnog opozicionog delovanja, i to u trenutku kada se Srbija suočava sa ogromnim političkim i ekonomskim problemima”, navodi se u saopštenju uz ocene da je to jasan signal da radikali propadaju i nazaduju i da ih ne interesuje budućnost Srbije i njenih građana.

Igor Mirović, jedan od čelnika SNS-a, kaže da ne vidi ništa sporno u Nikolićevom postupku. Kredit je, kako kaže, bio namenski za izbornu kampanju, s obzirom na to da sredstva iz republičkog budžeta, koja se isplaćuju stranci u 12 jednakih mesečnih rata, nisu bila u tom trenutku dovoljna za finansiranje izbornih aktivnosti.

On navodi da je Nikolić i 2007. godine za SRS podigao kredit za izbornu kampanju u istoj banci, kada niko nije tražio bilo kakvu odluku Centralne otadžbinske uprave. „Uostalom, ovaj kredit moguće je vratiti iz realnih izvora”, dodaje Mirović.

I sam Nikolić je u subotu izjavio Tanjugu da je SRS na izborima osvojio dovoljno mandata da taj „kredit potpuno mirno servisira”, budući da iz budžeta dobija oko 15 miliona dinara mesečno.

– Petina ide na otplatu tog kredita, petina ide na plate zaposlenih, a ostale tri petine idu na funkcionisanje stranke, za štampanje publikacija, knjiga Vojislava Šešelja i na finansiranje odbrane u Hagu, oko koje se nikada nije postavljalo pitanje – rekao je Nikolić.

Banka Inteza saopštila je juče da je kredit SRS-u odobrila u skladu sa propisima. „Procedura zaključivanja bilo kakvog pravnog posla sa bankom podrazumeva proveru statusne dokumentacije, kao i statusa osoba ovlašćenih za zastupanje”, navodi se u saopštenju.

Dragan Todorović, potpredsednik SRS-a, potvrđuje da banka nema nikakve veze sa time, jer, što se njih tiče, Nikolić jeste bio ovlašćeno lice koje je u ime stranke moglo da potpiše ugovor o kreditu.

– Nikolić, međutim, nije imao odgovarajuću odluku Centralne otadžbinske uprave da to uradi. Niko pojedinačno nema pravo da to čini, čak ni predsednik stranke – kaže Todorović pozivajući se na odredbe stranačkog statuta. A u Statutu SRS-a (član 49), u nadležnost Uprave spada pored ostalog i upravljanje i raspolaganje imovinom stranke, što, kako Todorović navodi, jasno ukazuje da Nikolić nije mogao da podigne kredit bez odluke COU.

– To bi vam bilo kako kad bi direktor preduzeća radio bez odluke upravnog odbora – dodaje on.

Na pitanje da li je prilikom zaduživanja stranke 2007. godine postojala odluka COU, Todorović odgovara: „Pretpostavljam da jeste. Ne mogu da verujem da bi Nikolić načinio dva krivična dela”. On kaže i to da ne može sa sigurnošću da potvrdi da li takva odluka postoji, jer nije prisustvovao svim sednicama Centralne otadžbinske uprave. A na tvrdnju Igora Mirovića da ni 2007. godine niko nije tražio ovlašćenje COU za podizanje kredita odgovara: „Ako je to tačno, Mirović mi daje dobar povod da ispitamo šta je Nikolić radio. Možda je još nešto učinio mimo odluka stranke”.