Hag: Apelaciono veće odbilo žalbu Kiljaja na produženje pritvora
(Фото ЕПА/Martijn Beekman)
HAG – Apelaciono veće Specijalizovanih veća u Hagu odbilo je žalbu Isnija Kiljaja, jednog od nekadašnjih vođa tzv. OVK, na odluku o produženju pritvora.
Odluka o odbijanju žalbe doneta je 11. januara, objavljeno je na sajtu Specijalizovanih veća.
Kiljaj se žalio na proceduralne propuste u donošenju odluke o određivanju pritvora, iz novembra prošle godine, a Apelaciono veće je zaključilo da nisu pronađene greške u primeni standarda kada je reč o sumnji iz žalbe za određivanje mere pritvora.
Apelaciono veće je istaklo da je sudija primenio ispravan pravni standard i detaljno procenio relevantne činjenice pre nego što je procenio da postoji rizik od bekstva Kiljaja, rizik da će ometati tok postupaka Specijalnih veća ili ponovo počiniti krivična dela, što zahteva nastavak pritvora.
Apelaciono veće je stoga odbacilo Kiljajeve navode iz žalbe, prenosi Tanjug.
Kiljaja, bivšeg gradonačelnika opštine Mališevo i jednog od nekadašnjih vođa tzv. OVK, uhapsila je početkom novembra Euleks policija, a on je potom prebačen u Hag.
Nalog za hapšenje Kiljaja izdao je Specijalizovani tužilac za krivična dela protiv sprovođenja pravde, uključujući ometanje službenih lica u vršenju službenih dužnosti i povredu tajnosti postupka.
Specijalizovano tužilaštvo tzv. Kosova sa sedištem u Hagu saopštilo je 4. novembra prošle godine da su u kući Kiljaja tokom pretresa pronađeni poverljivi materijali, koji su u direktnoj vezi sa svedocima i sudskim postupkom pred Specijalizovanim većima, a koje Kiljaj nije bio ovlašćen da poseduje.
U Hagu je pred Specijalizovanim većima u toku suđenje bivšim vođama tzv. OVK Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju, koje je počelo 3. aprila prošle godine.
U Prištini su od 30. oktobra do 1. novembra prošle godine izvršeni pretresi kuća četvorice nekadašnjih Tačijevih savetnika.
Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići optuženi su za progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje i ubistva, a ta krivična dela kvalifikovana su kao zločini protiv čovečnosti i ratni zločini.
Tzv. OVK je tokom 1998. i 1999. godine izvršila brojne zločine, ubistva i otmice nad pripadnicima vojske i policije tadašnje Jugoslavije, Srbima i drugim nealbancima, kao i Albancima koji nisu prihvatili da budu njeni pomagači ili pripadnici.