Supertest i za Supermena

15. 10. 2008. 22:00

Od našeg stalnog dopisnika
Vašington, 15.oktobra – Džordž Buš ima velike šanse da u istoriju uđe na njemu i naciji – neželjen način: nasledniku na predsedničkom položaju ostavlja veća opterećenja nego ijedan šef ove države u novijoj istoriji. Amerika je, strepi se ovde, danas toliko pritisnuta problemima da bi njihovo brzo otklanjanje bilo supertest i za magične moći „Supermena”.

Ovakav „žmarac” prožima upravo objavljene rezultate istraživanja Galupa i visokotiražnog „Ju-Es-Ej tudeja”. Više od polovine njihovih ispitanika je reklo, naime, da za Bušom ostaje zamašnije nacionalno breme nego i za jednim njegovim prethodnikom u poslednjih pola veka. Čak 44 odsto to tvrdi, a još 27 procenata smatra da će budućeg predsednika dočekati izazovi „mnogo ozbiljniji od uobičajenih”.

Ne očekuju se bitna poboljšanja u priželjkivanom kratkom roku. Znatno manje od jedne trećine anketiranih veruje da naredni šef države može u prve dve godine četvorogodišnjeg mandata da zemlju vrati na ispravan kurs.

Ispitivanje javnog mnjenja, koje su sproveli „Njujork tajms” i televizija Si-Bi-Es, pokazalo je da rekordnih 89 posto ispitanika nalazi da se SAD kreću u pogrešnom pravcu. Većinsku podršku nema ni lansirani plan za izvlačenje iz finansijske krize – svega 28 odsto se nada da će biti uspešan, gotovo duplo manje od procenta (53) koji sumnja u njegov pozitivan efekat. Prevladava utisak (63 odsto) da su mere prevashodno donete u prilog gigantima Volstrita. 

Potresi na Volstritu i naznake ekonomske depresije ojadili su desetine miliona Amerikanaca koji sada žudno očekuju – promene nabolje. Prema većini glavnih anketa, kao lidera takvog poduhvata pre vide u demokratskom predsedničkom kandidatu Baraku Obami nego u njegovom republikanskom rivalu Džonu Mekejnu. Prednost ilinoiskog senatora je najizraženija u pomenutom istraživanju „Njujork tajmsa” i Si-Bi-Esa, gde se uzdigla na 15 procenata.  

Prilično sveža istraživačka iskustva, podsećaju hroničari, uče da su još mogući preokreti (nasuprot tvrdnji anketara „Vašington posta” i Ej-Bi-Sija da ih, u oktobarskom finišu na tri nedelje pre izbora, nisu zabeležili od 1936. godine). Slutnje o takvom zaokretu pojačavaju se i zbog činjenice da je prvi put u duelu predsedničkih kandidata glavnih stranaka crnac – tačnije melez, Obama – pošto se ne isključuje mogućnost „opredeljivanja po boji kože” u zemlji rasne mešavine, s belačkom većinom.

Sve navedene okolnosti upućuju na zaključak da su sadašnji predsednički izbori – najoriginalniji, ako ne i najznačajniji, u povesti ove generacije Amerikanaca. Pred izazovima su: promene i u odnosima prema svetu, gde im je imidž osetno opao zbog niza Bušovih jednostranosti, i prema samima sebi – gde treba da se odreknu raznih opstajućih predrasuda. Pre svega – navike da troše više nego što zarađuju, koja je i njih i mnoge druge uvalila u višeslojnu, ne samo finansijsku, krizu.