Škola u Rači preuređena u Muzej ćirilice

Branko Pejović

24. 01. 2024. 18:05

(Фото-документација Општине Бајина Башта)

Bajina Bašta – Preuređeno zdanje na kome sada piše Muzej ćirilice privlači pažnju u Rači kod Bajine Bašte, nadomak istoimenog srednjovekovnog manastira. Završena je prva faza izgradnje prvog srpskog Muzeja ćirilice, finansirana od države kao projekat nacionalne važnosti. Predstojećim radovima taj muzej dobija postavku i dodatne sadržaje te postaje ključni deo kompleksa budućeg doma ćirilice ovde u Rači.

Izgradnja zgrade Muzeja ćirilice prvi je deo u slagalici planiranog doma ćirilice, kaže za „Politiku” Siniša Spasojević, vođa projektnog tima ovog kompleksa i osnivač bajinobaštanske manifestacije „Ćirilična baština”: – Vizija projekta jeste da na osnovu vekovne istorije negovanja i čuvanja srpskog pisma u Rači kroz trud kaluđera prepisivača, čuvanje Miroslavljevog jevanđelja u ovom manastiru, kao i već preduzetih mnogobrojnih aktivnosti u Bajinoj Bašti na zaštiti nacionalnog pisma, dom ćirilice bude nova kulturna institucija. S namenom da čuva i neguje ćirilicu, predstavlja istorijat i vrednosti našeg pisma, da razvija kulturu i turizam u ovom delu Srbije.

Krajem prošle godine završeni su radovi na obnovi zgrade nekadašnje škole u Rači i njenom pretvaranju u objekat pogodan za muzejsku delatnost, prvi Muzej ćirilice. Uz građevinske radove od podova, preko fasade do zamene krova i stolarije na starom objektu urađene su i nove vodovodne, kanalizacione i elektroinstalacije, uvedeno grejanje, nabavljena oprema za dojavu požara i zaštitu od njega. Radove je u najvećoj meri finansiralo Ministarstvo kulture kroz program „Gradovi u fokusu 2023”, kojim je opštini Bajina Bašta za projekat „Dom ćirilice” opredeljeno 17 miliona dinara. Ova lokalna samouprava obezbedila je sredstva za pripremne radove i finansirala izradu projektne dokumentacije.

Za drugu fazu poslova spremna je projektna dokumentacija, pribavljene dozvole. Opština Bajina Bašta konkurisala je kod Ministarstva kulture za nastavak finansijske podrške, pa bi tokom ove godine pored Muzeja ćirilice mogao da bude izgrađen amfiteatar, letnja pozornica, tematski park sa info-tablama i nabavljena oprema potrebna za muzej. – Plan je da u muzeju kroz dobro osmišljenu stalnu postavku, prilagođenu potrebama savremenih posetilaca uz najnovije tehnologije, predstavimo istorijat, razvoj, izuzetnu lepotu i praktičnost srpskog pisma, kao i domete Račanske prepisivačke škole. Na način zanimljiv i za turiste, s posebnim programima posvećenim deci i mladima. A da budući dom ćirilice, koji će rasti oko muzeja i biti kruna aktivnosti, doprinese da našeg pisma bude više oko nas. S predstavnicima nacionalnih kulturnih i prosvetnih institucija dogovorili smo saradnju u izradi stalne postavke, pa će stručnjaci iz oblasti srpskog jezika u februaru biti gosti Bajine Bašte kako bi upoznali prostor postavke i dogovorili naredne korake. Namera nam je da izgradnjom doma ćirilice kulturna ponuda Bajine Bašte bude zastupljena tokom cele godine, a ne samo prilikom manifestacija i događaja, kao što je sada slučaj – najavljuje Siniša Spasojević.

Prema njegovim rečima, Ministarstvo kulture je najveća podrška Bajinoj Bašti u aktivnostima oko izgradnje doma ćirilice, kao dokaz da prepoznaje značaj onoga što se u ovom gradu ćirilice preduzima na njenom očuvanju.

– Nadamo se da ćemo i u narednim godinama imati ovakvo razumevanje i pomoć države. Ali koliko god mi za sada uspešno vodili priču o zaštiti i negovanju ćirilice ovde u Bajinoj Bašti, svesni smo da je to ipak kap u moru izazova i problema vezanih za sve manje korišćenje našeg vekovnog pisma, tako da bez ozbiljne odluke države da se ono zaštiti, nisam optimista da se stanje bitnije može promeniti. Čak i u bajinobaštanskom kraju, u blizini manastira gde su Račanskom školom kaluđeri u ropstvu pod Turcima čuvali naše pismo, ima ljudi koji se danas olako odriču ćirilice i bez dubljeg razmišljanja podležu latinizaciji. Smatram da ćirilicu možemo sačuvati samo ako je stalno koristimo, pre svega u telefonskim porukama, kao i na internetu za pisanje, reklame, dokumenta, objave – zaključuje sagovornik „Politike”, lista koji ćirilicu neguje od osnivanja, već 120 godina.