Neizvesno oslobađanje talaca
( Фото/ EPA-EFE/Е. П,)
Boško Jakšić
Suočen sa slabašnom perspektivom da će uprkos pojačanim operacijama u ratu koji ulazi u četvrti mesec u dogledno vreme uništiti Hamas, premijer Benjamin Netanjahu je pod rastućim pritiskom nezadovoljne i nestrpljive izraelske javnosti koja zahteva oslobađanje više od stotinu talaca što ih drži palestinski Hamas.
Rešenje talačke krize, koje bi bilo propraćeno prekidom vatre, očekuje i administracija u Vašingtonu pokušavajući da spusti tenzije po regionu uvećane poslednjih dana američkim napadima na proiranske grupe širom Bliskog istoka. Državni sekretar Entoni Blinken peti put je u regionu od izbijanja rata 7. oktobra.
Amerikanci, Egipat i Katar posreduju oko uslova koje Izrael i Hamas postavljaju za oslobađanje talaca. Iako obe strane pokušavaju da izbegnu da budu optužene za torpedovanje dogovora, novi sporazum još nije finalizovan, pa posrednici obilaze spratove u kairskom hotelu, pošto su predstavnici Izraela i Hamasa odbili da budu u istoj prostoriji.
Sporazum predviđa primirje od najmanje četiri meseca. U prvoj fazi prekid vatre bi simbolično trajao 35 dana – jedan dan za svakog oslobođenog taoca, pre svega žene, starije i bolesne. Oslobađanje stotinak preostalih talaca u drugoj fazi trajalo bi po istom principu, što znači najmanje stotinu dana. Tačan broj talaca nije poznat, a izraelska vojska tvrdi da je od njih 136 najmanje 30 u međuvremenu umrlo.
Prvi korak prema dogovoru učinjen je početkom prošle sedmice u Parizu, kada su posrednici, bez prisustva Hamasa, Izraelu uručili verziju dogovora koja predstavlja okvir složenih mehanizama razmene talaca za Palestince u izraelskim zatvorima. Ponuda je prosleđena i Hamasu. Početni optimizam je splasnuo. Utisak je da se dvema stranama ne žuri.
Militanti očekuju čvršće garancije da će se Izrael povući iz pojasa Gaze i da će se prekinuti rat u kojem je stradalo više od 27.000 Palestinaca, mahom žena i dece. Palestinci se nadaju da će Blinkenova misija uspeti i da će se tako prekinuti izraelski napadi na poslednje utočište Palestinaca na jugu pojasa Gaze, na granici prema Egiptu.
Ne žuri se ni Netanjahuu, koji ponavlja da nije spreman na pauze u ratu sve dok Hamas ne bude uništen. Premijer je suočen s podelama u ratnom kabinetu, a posebno je pod pritiskom ekstremnih religioznih nacionalista, koji su protiv bilo kakvih ustupaka „teroristima”.
Blinken će tokom turneje, koja ga posle Saudijske Arabije vodi u Egipat, Katar, Izrael i na okupiranu Zapadnu obalu, pokušati da ostvari barem neke delove onoga što se zove „Bajdenova doktrina”: dogovor o taocima, novu upravu u Gazi koja bi dovela Palestinsku upravu iz Ramale, obnovu pregovora o palestinskoj državi i normalizaciju odnosa Izraela i Saudijske Arbije.
Ministar unutrašnje bezbednosti Itamar Ben-Gvir je uoči Blinkenovog dolaska dodatno otežao premijerovu poziciju pošto je kritikovao predsednika Džozefa Bajdena i otvoreno podržao njegovog očekivanog rivala na izborima, bivšeg predsednika Donalda Trampa.
Netanjahu bi da izbegne kolizioni kurs s ultradesnim krilom njegove koalicije, gde podsećaju na sporazum iz novembra, kada je 105 talaca oslobođeno u zamenu za puštanje 240 Palestinaca iz izraelskih zatvora. Ministar energije Eli Koen konstatuje: „Ovog puta oni traže mnogo više, a cena bi mogla da bude desetostruko veća nego prošli put”. „Takav sporazum daje kiseonik Hamasu”, tvrdi ministar Ben-Gvir.
Netanjahuovi koalicioni partneri jedino rešenje vide u nastavku vojnih operacija i uslovljavanju humanitarne pomoći. Premijer ima svoja tri uslova: „Ne možemo da dopustimo prekid rata – pokrenuli smo ga do kolapsa Hamasa, ne možemo da dopustimo oslobađanje hiljada terorista – to je činjenica koja nam je svima jasna, i ne možemo da dopustimo da IDF napusti pojas Gaze”.
Talačka kriza je najosetljiviji i najozbiljniji test premijeru koji se za svoju političku budućnost bori na neočekivano velikom broju frontova: s porodicama talaca koje svakodnevno demonstriraju, s vojnim establišmentom i opozicijom u ratnom kabinetu, s koalicionim partnerima koji prete da će oboriti njegovu desničarsku vladu ukoliko krene u kompromise.
Netanjahu je pokazao da su mu iznad svega sopstvena sudbina i opstanak koalicije, ali bi pod pritiskom porodica talaca, javnosti, vojnih vrhova, Amerike i medija možda mogao da popusti – ako prethodno nađe žrtvenog jarca.
Pošto sebe sada predstavlja kao usamljenika koji je 15 godina upozoravao na opasnost od Hamasa, pokušaće da odgovornost svali na načelnika Generalštaba Hercla Halevija i Ronena Bara, šefa civilne obaveštajne službe Šin Bet. Potom će na red doći drugi.
U ovakvim okolnostima Blinkena nesumnjivo najteži razgovori očekuju u susretu s izraelskim premijerom.