Da li će stroge monetarne mere inflaciju privesti kraju

Jasna Petrović-Stojanović

07. 02. 2024. 16:01

(Pixabay)

Nakon pomalo turbulentne 2023. godine, za koju se na kraju ispostavilo da je bila mnogo bolja nego što se očekivalo, 2024. godina će po svim izgledima biti jednako presudna koliko i neizvesna, kako u (geo)političkom smislu, uzimajući u obzir predsedničke i parlamentarne izbore u više od 60 zemalja tako i u ekonomskom smislu, budući da je svetska privreda koja i dalje usporava opterećena sve većim poslovnim rizicima. U tom kontekstu je međunarodna grupacija „Coface” objavila najnoviji barometar poslovnih rizika po zemljama i privrednim sektorima za četvrti kvarata 2023. godine.

Rast svetske privrede već treću godinu zaredom usporava, pa će u 2024. godini po svim očekivanjima iznositi 2,2 odsto, što predstavlja pad u odnosu na prošlogodišnjih 2,6 procenata.

U Evropi se tokom prve polovine godine očekuje stagnacija ili stanje blisko stagnaciji. Proizvodne delatnosti i dalje trpe usled trajno visokih troškova proizvodnje i slabe inostrane potražnje.

Uprkos padu stope bazne inflacije iz 2023. godine, kao i poprilično ohrabrujućem kratkotrajnom trendu, stopa pomenute inflacije je još uvek dvostruko veća od vrednosti projektovane od strane centralnih banaka iz većine monetarno razvijenih područja. Glavni izazov će u 2024. biti da se vidi da li će se uvođenje strogih monetarnih mera, koje su na snazi već više od 18 meseci, pokazati kao sredstvo koje će proces obuzdavanja infacije uspešno privesti kraju tako što će njenu stopu vratiti na vrednost od dva odsto i ne dozvoliti joj da ponovo poraste.

Nezasićena tržišta rada, na kojima su stope nezaposlenosti ispod vrednosti koje karakterišu strukturnu nezaposlenost, zatim rekordno visoke stope nepopunjenih radnih mesta kao i dugotrajni rast plata pokazuju da bitka još uvek nije dobijena – bez obzira na bilo kakve poremećaje u lancima snabdevanja koji se mogu javiti u okolnostima koje trenutno vladaju u geopolitičkom okruženju.

Bez obzira na sve navedeno, i naravno pod uslovom da se ne desi ništa nepredviđeno, privredno okruženje povezano sa kamatnim stopama na koje su svi privredni činioci – domaćinstva, kompanije i vlade – bili naviknuti tokom poslednjih petnaest godina je sada u potpunosti stvar prošlosti te bi kamatne stope u svim razvijenim zemljama trebalo da ostanu visoke tokom cele godine.

Očekivanja da će kamatne stope u tekućoj godini biti smanjenje u šest navrata (po 25 baznih poena) se na obe strane Atlantika čine preteranim.

U Evropi, uprkos slabom usponu privrednih aktivnosti, pritisci oličeni u stopi bazne inflacije koja i dalje prelazi dva odsto ne bi trebalo da dozvole Evropskoj Centralnoj Banci – kao ni Engleskoj Centralnoj Banci – da započne proces popuštanja mera monetarne politike pre leta 2024. godine, u najboljem slučaju.

U 2024. zemlje u razvoju će biti glavni pokretači svetske privrede, učestvujući sa 1,7 procentnih poena u stopi rasta svetskog bruto društvenog proizvoda od 2,2 odsto. Zemlje u razvoju će tako biti zaslužne za tri četvrtine svetskog privrednog rasta, što je najveći udeo još od 2013. godine. Jugoistočna Azija će ponovo biti jedno od najdinamičnijih područja, sa stopom privrednog rasta od 4,6, nakon prošlogodišnjih 4 odsto.

Najsiromašnije i najzaduženije zemlje će se suočiti sa većim poteškoćama. Uz visoke kamatne stope i dolar koji će po svoj prilici ostati jak, strah od ponovnog neizmirivanja obaveza po osnovu javnog duga se u potpunosti čini opravdanim.

Nestabilnost u područu oko Crvenog mora predstavlja veliku pretnju pomorskom saobraćaju. Ovaj trgovinski put omogućava pristup Sueckom kanalu, što je pomorska ruta kojom se iz Evrope (a posebno iz Roterdama i Londona) najbrže stiže do Azije. Približno 12 odsto svetske robne razmene i 30 proceanta dobara koja se prevoze u kontejnerima prolaze tim putem.

Uzimajući u obzir pretnju koja se nad ovim prodručjem nadvila, većina kompanija za prevoz robe već sada izbegava Suecki kanal i umesto njega bira prolazak pored Rta dobre nade, što podrazumeva obilazak čitavog afričkog kontinenta, čime se putovanje produžava za više od deset dana.