Ra­fa, no­vi iza­zov ra­ta

Boško Jakšić

13. 02. 2024. 09:54

( Фото / Бета/ АП /)

Bo­ško Jak­šić

Pla­ni­ra­na izra­el­ska kop­ne­na ofan­zi­va na jug po­ja­sa Ga­ze pre­ti ka­ta­stro­fom jer di­rekt­no ugro­ža­va ži­vo­te mi­li­on i po Pa­le­sti­na­ca ko­ji vi­še ne­ma­ju gde da se sklo­ne, do­vo­di u opa­snost pre­go­vo­re o oslo­ba­đa­nju sto­ti­nak Ha­ma­so­vih ta­la­ca i pre­ti su­spen­zi­jom pr­vog arap­sko-izra­el­skog mi­rov­nog spo­ra­zu­ma.

Pre­mi­jer Ben­ja­min Ne­tan­ja­hu za­tra­žio je eva­ku­a­ci­ju mi­li­on Pa­le­sti­na­ca, go­to­vo po­lo­vi­ne ce­lo­kup­nog sta­nov­ni­štva, ka­ko bi izra­el­ska ar­mi­ja iz­vr­ši­la za­vr­šni udar i de­fi­ni­tiv­no „uni­šti­la” mi­li­tant­ni isla­mi­stič­ki po­kret Ha­mas. On je na sed­ni­ci vla­de iz­ja­vio da je „po­be­da na do­hvat ru­ke” do­da­ju­ći da de­mi­li­ta­ri­za­ci­ja po­ja­sa „zah­te­va bez­bed­no­snu kon­tro­lu nad či­ta­vim pod­ruč­jem za­pad­no od Jor­da­na, uklju­ču­ju­ći i po­jas Ga­ze”.

Na­ja­vlje­na ofan­zi­va na pod­ruč­ju oko pre­la­za Ra­fa je po­sle 28.000 ubi­je­nih Pa­le­sti­na­ca iza­zva­la ozbilj­nu za­bri­nu­tost, ne sa­mo Ara­pa već i vo­de­ćih izra­el­skih sa­ve­zni­ka, SAD, Ve­li­ke Bri­ta­ni­je i ve­ćeg de­la EU. Ame­rič­ki pred­sed­nik Džo­zef Baj­den je u te­le­fon­skom raz­go­vo­ru sa Ne­tan­ja­hu­om u ne­de­lju po­ru­čio da Izra­el ne bi tre­ba­lo da pro­du­ži sa ofan­zi­vom na po­sled­nje uto­či­šte Pa­le­sti­na­ca. U gra­du Ra­fa, na gra­ni­ci pre­ma Egip­tu, ži­ve­lo je ma­nje od 300.000 sta­nov­ni­ka, a sa­da se na­la­zi još 1,4 mi­li­o­na iz­be­gli­ca.

Iako Izra­el tvr­di da će obez­be­di­ti iz­la­zni put Pa­le­stin­ci­ma pre po­čet­ka ve­li­ke ope­ra­ci­je, Egi­pat upo­zo­ra­va da bi bor­be oko pre­la­za Ra­fa za­tvo­ri­le po­sled­nju ru­tu snab­de­va­nja lju­di u ra­zo­re­nom po­ja­su ko­ji je već po­pri­šte hu­ma­ni­tar­ne ka­ta­stro­fe. Gra­ni­ca sa Egip­tom je za­tvo­re­na po­što Ka­i­ro stra­hu­je da je izra­el­ski cilj nji­ho­vo traj­no ra­se­lja­va­nje.

Pa­le­stin­ski pred­sed­nik Mah­mud Abas u Ka­ta­ru po­ku­ša­va da is­po­slu­je pri­mir­je ko­je bi vo­di­lo oslo­ba­đa­nju ta­la­ca. Ne­tan­ja­hu ka­že da je „do­volj­no” ta­la­ca ži­vo da bi oprav­da­lo na­sta­vak bor­be­nih ope­ra­ci­ja, dok Ha­mas po­ru­ču­je da bi upra­vo ofan­zi­va „raz­ne­la” raz­go­vo­re o oslo­ba­đa­nju pre­o­sta­lih ta­la­ca. Di­rek­tor CIA tre­ba­lo bi da­nas da se u Ka­i­ru sa­sta­ne sa egi­pat­skim i ka­tar­skim po­sred­ni­ci­ma, kao i sa di­rek­to­ri­ma izra­el­skih oba­ve­štaj­nih slu­žbi Mo­sad i Šin Bet.

Egi­pat je upo­zo­rio Ha­mas da ima dve ne­de­lje da re­ši ta­lač­ku kri­zu pre ne­go što Izra­el kre­ne u ofan­zi­vu, a uko­li­ko se to do­go­di, za­pre­tio je „te­škim po­sle­di­ca­ma” i su­spen­zi­jom mi­rov­nog spo­ra­zu­ma sa Izra­e­lom iz 1978, što bi bio do­da­tan udar na ne­sta­bil­nu bez­bed­no­snu ar­hi­tek­tu­ru Bli­skog is­to­ka. Ka­i­ro je i ra­ni­je po­zi­vao Izra­el da po­štu­je mi­rov­ni spo­ra­zum i da se uz­dr­ža­va od iz­ja­va ko­je na­ru­ša­va­ju bi­la­te­ral­ne od­no­se. Ovo se pre sve­ga od­no­si na Ne­tan­ja­hu­o­va tvr­đe­nja da Ha­mas šver­cu­je oruž­je u Ga­zu tu­ne­li­ma sa egi­pat­ske te­ri­to­ri­je.

Egi­pat je bio pr­va arap­ska ze­mlja ko­ja je po­sle do­go­vo­ra u Kemp Dej­vi­du 1978. pot­pi­sa­la mi­rov­ni spo­ra­zum sa Izra­e­lom, a njen pred­sed­nik An­var el Sa­dat je pot­pis sa izra­el­skim pre­mi­je­rom Me­na­he­mom Be­gi­nom ka­sni­je pla­tio gla­vom – ubio ga je islam­ski eks­tre­mi­sta to­kom voj­ne pa­ra­de u Ka­i­ru. Mi­rov­ni spo­ra­zum je po­sle to­ga pot­pi­sao i Jor­dan da bi, po­sle go­di­na pa­u­ze, od­no­se sa Izra­e­lom, uz po­sre­do­va­nje SAD, 2020. us­po­sta­vi­li Ba­hre­in, Ma­ro­ko, Su­dan i Uje­di­nje­ni Arap­ski Emi­ra­ti.

Rat u Ga­zi za­u­sta­vio je pro­ces nor­ma­li­za­ci­je iz­me­đu Izra­e­la i Sa­u­dij­ske Ara­bi­je, dve ze­mlje ko­je ni­ka­da ni­su us­po­sta­vi­le di­plo­mat­ske od­no­se od vre­me­na stva­ra­nja Dr­ža­ve Izra­el 1948. Ri­jad, je­dan od gla­snih kri­ti­ča­ra ra­ta u Ga­zi, sve vre­me in­si­sti­ra da Izra­el ob­no­vi mi­rov­ne pre­go­vo­re sa Pa­le­stin­ci­ma ko­ji bi vo­di­li stva­ra­nju ne­za­vi­sne Pa­le­sti­ne. Kra­lje­vi­na je do sa­da ne­ko­li­ko pu­ta sa­op­šta­va­la stav pre­ma pa­le­stin­skoj dr­žav­no­sti, ali je pro­šle ne­de­lje pre­ci­zi­ra­la uslo­ve za nor­ma­li­za­ci­ju od­no­sa i po­sla­la di­rekt­nu po­ru­ku Ame­ri­kan­ci­ma: pred­u­slo­vi su za­u­sta­vlja­nje ra­ta u Ga­zi i pri­zna­va­nje pa­le­stin­ske dr­ža­ve.

Eks­pli­cit­nim po­mi­nja­njem gra­ni­ca iz 1967. i is­toč­nog Je­ru­sa­li­ma, Ri­jad je pro­ši­rio li­stu izra­el­skih ustu­pa­ka in­si­sti­ra­ju­ći da pa­le­stin­ska dr­ža­va mo­ra da bi­ti pri­zna­ta.

Uba­ci­va­nje u sa­op­šte­nje „izra­el­ske agre­si­je” i zah­tev za po­vla­če­nje izra­el­skih tru­pa iz Ga­ze je no­vi­na u od­no­su na ra­ni­je zah­te­ve Ri­ja­da i uno­si ele­men­te kon­fu­zi­je u pri­ro­du sa­u­dij­sko-izra­el­skih od­no­sa ona­ko ka­ko ih vi­de Izra­el i SAD.

Sa­vet­nik za na­ci­o­nal­nu bez­bed­nost Be­le ku­će Džon Kir­bi je ne­što pre sa­op­šte­nja iz Ri­ja­da iz­ja­vio da je Va­šing­ton do­bio „po­zi­tiv­ne sig­na­le” o sprem­no­sti dve stra­ne da se raz­go­vo­ri o nor­ma­li­za­ci­ji na­sta­ve i da se ne po­ve­zu­ju sa ra­tom u Ga­zi. Is­po­sta­vlja se da ni­je ta­ko, pa je Ne­tan­ja­hu su­o­čen sa di­rekt­nim pret­nja­ma i uslo­vlja­va­nji­ma iz Ka­i­ra i Ri­ja­da. Ame­ri­kan­ci još ima­ju pro­stor ma­ne­vra ko­ji je u no­vem­bru otvo­rio pred­sed­nik Baj­den ka­da je u „Va­šing­ton po­stu” na­pi­sao da bi, ka­da se rat u Ga­zi za­vr­ši, tre­ba­lo po­no­vo raz­mo­tri­ti op­ci­ju pa­le­stin­ske dr­ža­ve ko­ju bi pri­zna­le SAD i me­đu­na­rod­na za­jed­ni­ca.