Porodična preduzeća često ugrožena prilikom smene generacija
(Pixabay)
Zbog toga što vlasnici malih i srednjih preduzeća često nemaju kome da povere upravljanje firmom, a gotovo trećina njih ima najmanje 60 godina i traži naslednika, mnogi se odlučuju da ugase svoja preduzeća. Do kraja ove godine, kako prenosi DPA, u Nemačkoj, recimo, to planira da uradi 97.000 preduzetnika. Udeo onih koji traže nekoga ko bi preuzeo vođenje njihovog poslovanja skočio je sa 35 odsto na 41 procenat u proteklih šest godina, pokazalo je novo istraživanje nemačke državne razvojne banke KfV. Pritom, očekuje se da će se problem samo pogoršati. Razlog su demografske promene zbog čega se povećava i broj starijih preduzetnika koji razmišljaju o potencijalnom nasledniku.
Kada je reč o Srbiji, porodične firme kao okosnica srpske privrede pokazale su da mogu efikasnije da rade od velikih kompanija, ali i njihovo postojanje može biti ugroženo prilikom smene generacija. Taj deo srpske privrede danas se suočava s velikim izazovom – kako i kome preneti upravljanje velikim, srednjim i malim kompanijama s generacije osnivača? Da ovaj proces nije jednostavan, potvrđuje i statistika iz razvijenih zemalja s dugogodišnjom tradicijom u nasleđivanju – proces se uspešno završi u 35 do 40 odsto slučajeva, što znači da su u velikom broju ugrožena i radna mesta.
Kako podseća Boris Vukić, jedan od najvećih eksperata za porodične firme u regionu, regionalni direktor za razvoj porodičnih kompanija ASEE, prema kriterijumima EU i statističkim podacima iz 2020. godine, u Srbiji je bilo 37.300 DOO čiji vlasnici imaju više od 55 godina.
– Od 2015. dotad taj broj je porastao za oko 5.000. U njima je zaposleno oko 265.000 ljudi, što je trećina od ukupnog broja zaposlenih u privatnom sektoru. Ostvaruju i oko 30 odsto prihoda na celom tržištu Srbije, ali ulaze i u zonu rizika uspešnosti tranzicije – ističe Vukić.
U prelaznom periodu naslednicima i osnivačima treba da pomognu svi, pa i država, smatra Vukić.
– Može da pokrene kampanju za jačanje svesti vlasnika preduzeća od 55 i više godina starosti o kompleksnosti biznis transfer procesa, uvede statističko praćenje porodičnih preduzeća u Srbiji, sufinansira programe podrške usmerene na jačanje kapaciteta porodičnih preduzeća za uspešan generacijski transfer... – nabraja on, podsećajući da je kod nas broj biznis transfera zanemarljiv da bismo mogli još da izvlačimo statistički validne zaključke.
– Za razliku od sveta, kod nas je sve „dramatičnije” jer nam se generacijska tranzicija dešava prvi put nakon Drugog svetskog rata. Važno je uvek imati na umu: cilj generacijske tranzicije je da kompanije budu bolje i veće nego što su bile dok su ih vodili osnivači, a da se istovremeno minimizira konflikt među članovima porodice oko posla – objašnjava Vukić, zaključujući da će godine pokazati hoće li Srbija popravljati ili kvariti svetsku statistiku koja se spominje oko porodičnih kompanija.