Nezapamćeni pomor zaštićenih vrsta ptica kod Kikinde
(Фото: Стефан Прекајски)
Kikinda – U ataru sela Nakovo zabeležen je do sada najveći pomor zaštićenih ptičjih vrsta u ovom delu Evrope – registrovano je preko 800 uginulih ptica i to 373 čavke, koje su strogo zaštićena ptičja vrsta, i 434 gačca, za koje je na snazi lovostaj dok im traje gnezdenje.
„Prizor na poljima oko Nakova je potresan i bolan, na stotine tela malenih ptica leže unaokolo. Umirale su dugo, neke naočigled stručnjaka koji su došli da ih uklone sa polja i istraže uzroke ovog strašnog pomora. Za sada se još ne zna šta je bio uzrok ovakvog masovnog stradanja ptica”, kaže za „Politiku” Marko Šćiban, ornitolog i član Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS).
Vest da se nešto čudno dešava na poljima oko Nakova prvi je na društvene mreže postavio Ranko Samardžija, pčelar koji je prošle subote krenuo da obiđe svoje košnice i primetio neobično velik broj uginulih ptica. Načinio je snimak sa terena i postavio na društvene mreže, na šta je odmah reagovao Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Na sajtu društva on navodi da je odmah u subotu uveče obavestio Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, Osnovno javno tužilaštvo iz Kikinde, kao i Jedinicu za suzbijanje ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine MUP-a.
„Naveo sam da imamo sumnju na masovno trovanje ptica kod Nakova”, rekao je Ružić i dodao da je brzo organizovana terenska ekipa i da su u nedelju ujutru već bili u njivama oko Nakova.
„Kako u Srbiji ne postoji šema nadležnosti u slučajevima trovanja životinja, niti protokol za postupanje, obavestio sam lokalnu stanicu policije koja je na teren poslala dva policijska službenika”, naveo je Ružić.
Punih šest sati volonteri i ljubitelji prirode sakupljali su uginule ptice. Trebalo je delovati brzo, jer bilo da je reč o trovanju ptica bilo o nekoj zaraznoj bolesti, ukoliko one uđu u lanac ishrane, mogu stradati i druge životinje. Ornitolozi su naročito zabrinuti za par orlova krstaša koji je ove godine prvi put počeo da se gnezdi upravo ovde na granici sa Rumunijom.
Marko Šćiban objašnjava da je prošle godine registrovano samo osam gnezda orlova krstaša te da sada zbog ovog pomora postoji velika zabrinutost za njihovu sudbinu.
„Na licu mesta policija je obavila uviđaj, uzeti su uzroci i upućeni veterinarskom institutu i očekujemo rezultate, nadamo se u što skorijem roku. U pitanju može da bude trovanje, ali ptice nisu umirale odmah, kao što je slučaj recimo kod karbon furdana, ili kada je neka teška zarazna bolest, što bi opet bilo čudno jer ove ptice, koje spadaju u porodicu vrana, imaju jak imunitet”, objašnjava Šćiban.
Većina uginulih ptica nađena je na ograničenom prostoru, ali je bilo jedinki i van tog područja pa i u centru Nakova.
„Gačci i čavke su društvene životinje i one su se tu okupljale u tom bagremaru. Uostalom, tu gotovo da nema prirodnih staništa, sve okolo su obradive površine”, kaže Šćiban.
Ovaj veliki pomor zaštićenih vrsta ptica imaće ogromne posledice, smatraju stručnjaci. Čavka je strogo zaštićena ptičja vrsta, a za gačce je vladao lovostaj dok se gnezde. Njihova gnezda kasnije koriste sove i vetruške koje, opet, uništavaju glodare na našim njivama, koje inače poslednjih godina teško odolevaju najezdi miševa. Prirodni procesi sada su poremećeni, a to će se tek odraziti na životnu sredinu. Zbog toga stručnjaci kažu da je i ovo još jedna prilika i opomena za odgovornu upotrebu pesticida na njivama Vojvodine.
Veterinarska inspekcija uzela uzorke
Veterinarski inspektor izašao je na lice mesta uginuća više od 800 ptica u kikindskom selu Nakovo, po službenoj dužnosti po dobijanju obaveštenja 3. marta, a na osnovu naloga tužilaštva uzeti su i uzorci za toksikološka ispitivanja. Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, svi uzorci su poslati na ispitivanje u Naučni institut za veterinarstvo Novi Sad i čekaju se rezultati ispitivanja kako bi se utvrdio uzrok uginuća, preneo je Tanjug. Iz ministarstva navode da su o svemu obavešteni i Ministarstvo zaštite životne sredine i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.