Bolesti bubrega su podmukle
Радомир Наумовић (Фото/ А. Димитријевић)
Danijela Davidov Kesar
Hronična bolest bubrega podrazumeva hronično i progresivno oboljenje bubrega koje pre ili kasnije dovodi do potpunog gubitka svih funkcija ovog organa. Genetski poremećaji su samo jedan od uzroka hroničnih bolesti bubrega. U većoj meri su posledica imunoloških poremećaja, infekcija, toksina ili lekova, a nastaju i u sklopu metaboličkih poremećaja i sistemskih bolesti poput sistemskog lupusa eritematodesa i vaskulitisa.
Profesor dr Radomir Naumović, načelnik kliničkog odeljenja za nefrologiju, poremećaje metabolizma i dijalizu Kliničko-bolničkog centra „Zvezdara”, ističe da kada jednom nastane hronična bolest bubrega, ona ima progresivan tok i ne može se zaustaviti. Međutim, brzina progresije se može usporiti različitim metodama lečenja. Primena dijetetskih mera i promena načina života su prvi koraci u usporavanju progresije hronične bolesti bubrega. Dobra regulacija povišenog krvnog pritiska i dobra regulacija šećerne bolesti kod bolesnika koji imaju hroničnu bolest bubrega uzrokovanu dijabetesom su mere od neprocenjivog značaja.
– Lečenje hiperlipidemije, infekcija, adekvatno doziranje lekova i prevencija pogoršanja funkcije bubrega radikontrastnim sredstvima dodatno doprinose usporavanju progresije ove bolesti. Poslednjih godina su nam na raspolaganju i lekovi iz grupe SGLT2 inhibitora koji značajno doprinose usporavanju progresije hronične bolesti bubrega – navodi dr Naumović.
Bitno je obratiti pažnju na promene u boji, mirisu, količini i izgledu mokraće. Ukoliko se pojave otoci kapaka ili potkolenica, bolesnik se mora javiti lekaru. Anemija, povišen krvni pritisak, problemi tokom mokrenja, slabinski bolovi su takođe znaci koji mogu da ukažu na nastanak bolesti bubrega.
– Često kažemo da su bolesti bubrega podmukle upravo zato što nemaju izražene simptome ili se ti simptomi zbog svoje nespecifičnosti olako zanemaruju ili se jave u fazi kada je funkcija bubrega gotovo u potpunosti izgubljena. Zbog toga su preventivne kontrole od neprocenjivog značaja. Hipoproteinska dijeta je važna mera za usporavanje progresije hronične bolesti bubrega. Ona podrazumeva smanjen unos proteina ishranom, odnosno smanjen unos namirnica koje su bogate proteinima. Na prvom mestu treba smanjiti unos mesa, sira i jaja – savetuje dr Naumović.
Važno je preventivno uraditi pregled urina i krvne slike, koji je dostupan i može se uraditi u svakom domu zdravlja, a koji može na vreme ukazati na neki problem s bubrezima. Svakako da treba raditi i biohemijske analize koje će obuhvatiti vrednosti šećera, ureje, kreatinina, mokraćne kiseline, elektrolita, labumina, holesterola i triglicerida. Ove analize bi trebalo češće da rede osobe s rizikom za hroničnu bolest bubrega, kao što su gojazni, bolesnici koji imaju povišen krvni pritisak ili šećernu bolest.
– Na osnovu aktuelnih preporuka neku od metoda zamene funkcije bubrega treba započeti kada jačina glomerulske filtracije kao merila funkcije bubrega padne ispod 15 ml/min. Svakako da se definitivna odluka donosi na osnovu kliničkog stanja i drugih laboratorijskih parametara. Transplantacija bubrega je važna jer omogućava najbolji kvalitet života, visok stepen rehabilitacije i najbolje preživljavanje ovih bolesnika. Istovremeno, ovaj metod zamene funkcije bubrega je ekonomski najisplativiji – pojasnio je dr Naumović.