Udar groma prekida punjenje automobila strujom
(EPA-EFE/Made Nagi)
Česta nevremena širom sveta su pokrenula raspravu o uticaju grmljavine na električne automobile.
Dok su automobili sa unutrašnjim sagorevanjem – SUS motorima tokom godina dokazali svoju otpornost na udare groma, postavlja se pitanje kako se slične situacije odražavaju na električna vozila. Iskustva pokazuju da električni mogu podneti munje isto kao i standardni automobili, navodi „Jutarnji.hr”.
Struja prirodno teži uzemljenju, a zahvaljujući gumama, električna vozila su izolovana i sigurna tokom udara groma. Metalna karoserija vozila služi kao štit, preusmeravajući električnu energiju dalje od unutrašnjosti vozila, čineći putnike sigurnim.
Kada su u pitanju oluje, mnogi se pitaju da li je sigurno puniti električni auto tokom grmljavine? Da li na pumpama na kojima su postavljeni punjači za električna vozila mora da postoji uzemljenje ili neka posebna zaštita u slučaju grmljavine, varničenja, nakvašenih kablova?
Milan Lončar, glavni inženjer sektora za vozila Auto-moto saveza Srbije (AMSS), kaže za „Politiku” da svaki brzi punjač, bez obzira da li je postavljen na benzinskim stanicama ili nekoj drugoj javnoj površini mora imati uzemljenje.
– Pre samog početka punjenja, punjač preko kabla „komunicira” sa vozilom. Ukoliko ima bilo kakvih problema sa uzemljenjem ili sa izolacijom visokonaponske baterije, neće startovati punjenje. U slučaju vremenskih nepogoda (grmljavina, udara groma...) vozilo je preko brzog punjača povezano na energetsku mrežu Srbije. Drugim rečima, prilikom udara groma u mrežu sistem je projektovan na taj način da dolazi do prekida snabdevanja električnom energijom, odnosno prestanka punjenja – objašnjava naš sagovornik.
Kako kaže, nije preporučljivo u toku nevremena puniti vozilo. Međutim, ukoliko je vozilo već priključeno na punjač, nema potrebe da se prekida s punjenjem vozila. Slični saveti postoje u mnogim uputstvima proizvođača vozila.
Na pitanje da li je električni automobil zaista ekološko vozilo, kaže da je odgovor veoma kompleksan.
– Počevši od toga da za proizvodnju električnih vozila proizvedemo više ugljen-dioksida, nego za proizvodnju vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem – SUS motorom. Kasnije tokom eksploatacije nakon pređenih 20.000–30.000 kilometara sa električnim vozilom ova razlika se potire – objašnjava inženjer Lončar.
U periodu nakon pređenih 20.000–30.000 kilometara dolazi do manjeg emitovanja štetnih gasova, gde je naravno izuzetno važno da se naznači da nije u pitanju samo emisija ugljen-dioksida, već i manje poznatih, a po zdravlje štetnih PM čestica (koje se ne mogu videti golim okom ), a koje direktno utiču na kardiovaskularni i pulmološki sistem, kaže on. Naravno, dodaje, ovde se uzima u obzir i izvor električne energije.
– Ukoliko koristimo električnu energiju iz obnovljivih izvora energije, brže ćemo doći do čistijeg korišćenja vozila. Takođe, u energetskom smislu računica je čista, na primer – prosečno vozilo sa utrošenih pet litara goriva može preći put od 100 kilometara. Ukoliko sada ovu količinu goriva pretvorimo u električnu energiju, vozilo će sa elektromotorom preći 200 kilometara. Time dolazimo do zaključka da je iskorišćenje energije u korist električnih vozila protiv SUS čak 50 odsto – zaključuje Lončar.