Očaravajuća Kuršumlijska banja

19. 03. 2024. 15:01

Куршумлијска бања (Фото Љ. Митић)

Kuršumlijska banja spada u red najstarijih banja u Srbiji. Pominje se još u trećem veku, kad je od rimskog imperatora nagrađena za uspešno lečenje ratnika.

Nije prestajala da radi u dobima raznih vladara. Zabeležila je veliki napredak u razvoju kao Akcionarsko društvo, posle Prvog svetskog rata. Godine 1929. kralja Aleksandar Karađorđević proglasio ju je banjom. Dostigla je kapacitet od 205 kreveta u objektima i zavidan broj posetilaca, koji su lečeni pod nadzorom banjskih lekara.

Posle Drugog svetskog rata je nacionalizovana i organizovana da radi kao banjsko lečilište. Ubrzo su joj pripojene Lukovska banja i „divlja” Prolom banja, koje su bile bez ikakve infrastrukture i putne mreže. Bilo je to veliko ograničenje za napredak Kuršumlijske i pripojenih banja. Skupština opštine svojom odlukom spaja banje i ugostiteljstvo u jednu firmu. Tada počinje planiranje stručnog i dugoročnog razvoja s eminentnim i naučnim institucijama.

S Medicinskim fakultetom u Beogradu pokrenuta je inicijativa da preduzeće „Planinka”, u čijem je vlasništvu Kuršumlijska banja, odluči da gradi rehabilitacioni centar, kakvi se već grade u Srbiji. Preduzeće je po dogovoru sa Fondom PIO donelo odluku o gradnji i učešću u vrednosti investicije sa 50 odsto. Na izradi projekata i programa angažovane su stručne institucije iz Slovenije i eminentni stručnjaci za ovakve poslove iz Srbije, Slovenije i Nemačke. Uz ogromne napore sve je realizovano od 1975. do 1982, pa je 30. maja 1982. pušten u rad Centar „Žubor”. Počeo je uspešnom godinom poslovanja, ali su stalno postojali pritisci da se objekat izdvoji iz „Planinke”. Uspelo se u tome i onda počinje agonija i pljačka objekta, sve do zatvaranja. Zatvaranjem „Žubora” ugasio se i život banje.

Posle više od deset godina „Planinka” je morala da plati svoj objekat kako bi taj ogromni kapacitet sa svestranim sadržajem za raznovrsne usluge mogla da obnovi u pusti u rad. Adaptacija i obnova izvršene su na savršen način, jer je i sam izgrađeni koncept projekta to omogućio.

Danas Kuršumlijsku banju krase lepo uređeni parkovi sa monumentalnim kipom boginje turizma. Hotel, sa novim nazivom „Planinka”, s najsavremenijom opremom svih sadržaja i dogradnjom uz postojeći terapijski blok novih bazena i velnes centra, ogromno je i moderno zdanje sa 300 kreveta.

Koliko se vodilo računa o savremenom uređenju objekta, toliko ili više, brinulo se i o pripremi kadrova. Na svakoj radnoj poziciji dočekuju vas ljubazni, mladi i obrazovani kadrovi, nudeći vam u svemu pomoć i podršku. U restoranu se nudi izvanredna hrana i verovatno da se nešto ne može potražiti, a da toga nema. Svakog gosta osoblje dočekuje na ulazu u restoran i ispraća po odlasku.

Objekat je sav u staklu, pa gde god da sednete imate pogled na bogate prirodne lepote koje ga okružuju. Na svakom spratu hol je poseban vidikovac odakle puca pogled na prirodu i park.

Imao sa prilike da davno obiđem mnoge banje u Nemačkoj, Austriji i Sloveniji, ali nisam doživeo ovakav užitak u objektu, parku, kao i od kolektiva. Jedan gost iz Severne Makedonije mi reče: „Ovde nas dočekuju kao da smo svakom radniku rod.”

Zaista je divan doživljaj provesti dane u Kuršumlijskoj banji, pogotovu ako se ima u vidu poznata vrednost termalnih voda.

Đorđe Eraković,

dipl. ek. u penziji, Kuršumlija