Kako poboljšati rad Hitne pomoći
Мотоцикл хитне помоћи 2011. године (Фото: „Википедија”/KBS Serbia)
Lepa je vest da Beograd najzad dobija novi moderan objekat Hitne pomoći, posle skoro 60 godina. Puno zahvalnosti dugujemo Evropskoj uniji, koja je za ovaj objekat donirala više od 10 miliona evra. Radovi ubrzo počinju i za dve godine očekuje se završetak ovog značajnog objekta za naš grad. Međutim, niko nije rekao ko će preuzeti poslove Hitne pomoći kada počne ova rekonstrukcija i da li će postojeći bolnički centri biti u mogućnosti da preuzmu i pacijente. Iz ličnog iskustva znam da je hitna služba u bolnici Bežanijska kosa i sada prebukirana, a radi u neadekvatnim uslovima u podrumu bolnice. Teško je i bolesnicima i zdravstvenim radnicima da rade u tako skučenom prostoru koje liči na bolnice iz 19. veka i to na području Novog Beograda, najmnogoljudnije opštine u Srbiji. Ima tako puno prostora oko glavnog ulaza u bolnicu gde bi mogla da se izgradi zgrada Hitne pomoći.
Beograd je najveći turistički centar u Srbiji s mnogo lepih hotela i godišnje ga poseti više stotina hiljada turista, a nije tako daleko 2027. godina kada će nam na izložbu Ekspo doći možda i milion turista iz celog sveta. Sigurno će nekome biti neophodna i hitna pomoć. Gde da ih uputimo?
Takođe evidentan problem Hitne pomoći je u malom broju ambulantnih kola (jedno vozilo na 100.000 stanovnika), što je višestruko manje nego što imaju neki gradovi u Srbiji. Zbog čestih velikih zastoja u gradu ni ta vozila ne mogu brzo da stignu do pacijenta, što može imati i tragičan kraj. Dispečerima na broju 194 nije lako da ocene hitnost poziva za pomoć i velika odgovornost leži na njima. Mnoge zemlje su u toj situaciji organizovale brzu Hitnu pomoć na motociklu. Zna se da od brzine dolaska Hitne pomoći često zavisi i život pacijenta. Za mnoge teške povrede s velikim gubitkom krvi ili kraćim prestankom disanja i minut je dugačak i ovi medicinari na motociklima jedini su spas.
Dragutin Dragojević,
Novi Beograd