Šta ho­će Islam­ska dr­ža­va Ko­ra­sa­na

Boško Jakšić

29. 03. 2024. 19:48

( Фото / EPA–EFE/ Yuri Kochetkov)

Bo­ško Jak­šić

Islam­ska dr­ža­va ni­je ne­sta­la. Voj­ni po­ra­zi ni­su uni­šti­li dži­ha­di­stič­ku ide­ju ko­ja je i te ka­ko ži­va, što po­tvr­đu­ju te­ro­ri­stič­ke ak­ci­je dži­ha­di­sta po Av­ga­ni­sta­nu, Ira­nu, Tur­skoj i naj­no­vi­ja u Ru­si­ji.

Ot­ka­ko je pr­vo po­ra­že­na u Ira­ku 2017, a po­tom i u Si­ri­ji 2019, Islam­ska dr­ža­va se tran­sfor­mi­sa­la u mre­žu taj­nih će­li­ja ko­je ope­ri­šu od za­pa­da Afri­ke do ju­go­i­stoč­ne Azi­je, a naj­ne­u­mor­ni­ja u bor­bi za glo­bal­ni islam­ski ka­li­fat po­sta­la je bru­tal­na gru­pa Islam­ska dr­ža­va Ko­ra­sa­na (ID-K), ko­ja je pre­u­ze­la od­go­vor­nost za ma­sa­kr u kon­cert­noj dvo­ra­ni u Mo­skvi.

Ime je do­bi­la po ge­o­graf­skoj obla­sti ne­ka­da­šnjeg ka­li­fa­ta, ko­ji je ob­je­di­nja­vao de­lo­ve Av­ga­ni­sta­na, Ira­na, Pa­ki­sta­na i Turk­me­ni­sta­na. Jed­na od naj­ta­jan­stve­ni­jih frak­ci­ja Islam­ske dr­ža­ve je od 2015. oku­plja­la Av­ga­ni­stan­ce i Pa­ki­stan­ce ko­ji su na­pu­sti­li ta­li­ba­ne, kao i biv­še pri­pad­ni­ke Al Ka­i­de. Pro­ce­nju­je se da ih ne­ma vi­še od dve do tri hi­lja­de.

Upr­kos ve­li­kim žr­tva­ma to­kom ame­rič­kih bom­bar­do­va­nja ili ta­li­ban­skih ofan­zi­va, su­nit­ska gru­pa je pre­ži­ve­la uz po­moć krov­ne or­ga­ni­za­ci­je Islam­ske dr­ža­ve i do­na­ci­ja iz Ka­ta­ra i Sa­u­dij­ske Ara­bi­je. Pri­pad­ni­ci se dr­že eks­trem­ne sa­la­fi­stič­ke ško­le isla­ma i sma­tra­ju da gru­pe ko­ji­ma su ra­ni­je pri­pa­da­li ni­su do­volj­no po­sve­će­ne ob­ra­ču­nu sa ši­i­ti­ma.

Za raz­li­ku od dru­gih dži­ha­di­stič­kih or­ga­ni­za­ci­ja, ne­ma­ju za­sta­vu, ali ve­što ko­ri­ste pro­pa­gan­du da bi na is­tok Av­ga­ni­sta­na pri­vu­kli no­ve sled­be­ni­ke od ko­jih su mno­gi iz Cen­tral­ne Azi­je i sa Kav­ka­za. Nji­ho­va pu­ri­ta­ni­stič­ka ide­o­lo­gi­ja od­re­đu­je ci­lje­ve. Pr­vo su bi­li fo­ku­si­ra­ni na Av­ga­ni­stan i Iran.

Za­što Av­ga­ni­stan?

Islam­ska dr­ža­va Ko­ra­san do­spe­la je u sre­di­šte pa­žnje kad je u vre­me ame­rič­kog po­vla­če­nja iz Av­ga­ni­sta­na av­gu­sta 2021. pre­u­ze­la od­go­vor­nost za na­pad na aero­drom u Ka­bu­lu ko­ji je od­neo ži­vo­te 175 ci­vi­la i 13 ame­rič­kih voj­ni­ka. Te­ro­ri­stič­ka ak­ci­ja ima­la je cilj da dis­kre­di­tu­je ta­li­ba­ne i da po­ka­že da će oni te­ško is­pu­ni­ti obe­ća­nje o po­vrat­ku bez­bed­no­sti.

Ri­val­stvo dve gru­pe ko­je ima­ju raz­li­či­to tu­ma­če­nje su­nit­skog isla­ma po­če­lo je ra­ni­je. Dži­ha­di­sti Ko­ra­sa­na op­tu­že­ni su ma­ja 2020. za ma­sa­kr u po­ro­di­li­štu u ši­it­skom kvar­tu Ka­bu­la, kad je stra­da­lo 20 oso­ba, i za bom­ba­ški na­pad na ka­bul­ski Uni­ver­zi­tet u no­vem­bru iste go­di­ne, ka­da su ubi­je­na 22 pro­fe­so­ra i stu­den­ta. Ma­ja 2021. iz­ve­li su u is­toj ka­bul­skoj če­tvr­ti na­pad na ško­lu, u ko­jem je po­gi­nu­lo 90 oso­ba, ma­hom de­voj­či­ca.

ID-K pred­sta­vlja naj­ve­ću pret­nju vla­sti­ma u Ka­bu­lu, a uko­li­ko ta­li­ba­ni ne us­pe­ju da eli­mi­ni­šu ID-K, ne­će do­bi­ti me­đu­na­rod­no pri­zna­nje ko­je im je neo­p­hod­no da upra­vlja­ju ze­mljom.

Za­što Iran?

Su­nit­ski eks­tre­mi­sti sma­tra­ju da su pri­pad­ni­ci ši­it­skog ogran­ka isla­ma je­re­ti­ci. Dok su vla­da­li ši­ro­kim pro­sto­ri­ma ve­ćin­ski ši­it­skog Ira­ka i ma­njin­ski ši­it­ske Si­ri­je, ubi­ja­li su ši­i­te i pa­li­li nji­ho­ve dža­mi­je. Po Islam­skoj Re­pu­bli­ci Iran, je­di­noj ši­it­skoj dr­ža­vi na sve­tu, dži­ha­di­sti su po­vre­me­no pred­u­zi­ma­li te­ro­ri­stič­ke ak­ci­je: 2022. go­di­ne u nji­ho­vom na­pa­du je ubi­je­no 14 oso­ba u hra­mu ša­ha Še­ra­ga u Ši­ra­zu. Ja­nu­a­ra ove go­di­ne ID je pre­u­ze­la od­go­vor­nost za naj­go­ri te­ro­ri­stič­ki na­pad u isto­ri­ji Ira­na, kad su na ko­me­mo­ra­ci­ji ge­ne­ra­lu Ka­se­mu So­lej­ma­ni­ju u nje­go­vom rod­nom gra­du Ker­ma­nu u eks­plo­zi­ja­ma dve bom­be ubi­je­ne naj­ma­nje 84 oso­be.

Reč je o osve­ti: ubi­je­ni ko­man­dant elit­ne je­di­ni­ce iran­ske Islam­ske re­vo­lu­ci­o­nar­ne gar­de bio je osve­do­če­ni ne­pri­ja­telj Islam­ske dr­ža­ve i znat­no je do­pri­neo ras­pa­du nji­ho­vog ka­li­fa­ta.

Za­što Ru­si­ja?

Dži­ha­di­sti su po­sled­nje dve go­di­ne ve­o­ma fo­ku­si­ra­ni na Ru­si­ju. Pam­te so­vjet­sku in­va­zi­ju na Av­ga­ni­stan i ope­ra­ci­je ru­ske voj­ske po Če­če­ni­ji. Mo­skva se do­ži­vlja­va kao ne­pri­ja­telj zbog bli­skih od­no­sa sa ši­it­skim vla­sti­ma u Da­ma­sku i Te­he­ra­nu, sa­rad­nje s Izra­e­lom ili zbog ope­ra­ci­je pla­će­nič­ke gru­pe „Vag­ner” pro­tiv fi­li­ja­la ID po Afri­ci.

Ključ­ni po­vod pred­sta­vlja­ju na­po­ri Kre­mlja da us­po­sta­vi kon­tak­te s ta­li­ba­ni­ma. Sep­tem­bra 2022. ID-K je pre­u­zeo od­go­vor­nost za smr­to­no­sni na­pad bom­ba­ša sa­mo­u­bi­ce na ru­sku am­ba­sa­du u Ka­bu­lu. Dži­ha­di­sti po­seb­no ci­lja­ju pred­sed­ni­ka Vla­di­mi­ra Pu­ti­na, op­tu­žu­ju­ći ga za re­pre­si­ju nad mu­sli­ma­ni­ma u Ru­si­ji.

Ru­ska slu­žba bez­bed­no­sti (FSB) po­ku­ša­va da uđe u trag ak­tiv­no­sti­ma ID-K unu­tar i van svo­jih gra­ni­ca, po­seb­no po Cen­tral­noj Azi­ji i Kav­ka­zu. Ne­kad uspe­šno – kao kad je po­čet­kom mar­ta spre­či­la na­pad na mo­skov­sku si­na­go­gu, ne­kad ne­u­spe­šno – kao u slu­ča­ju kon­cert­ne dvo­ra­ne „Kro­kus si­ti hol”.

Na­pad u Mo­skvi bio je tre­ći kad je reč o ma­sov­nim sku­po­vi­ma po Evro­pi. Naj­pre je me­ta bi­lo pa­ri­sko po­zo­ri­šte „Ba­ta­klan” u no­vem­bru 2025, a sa­mo­u­bi­lač­ki na­pad na kon­cert u Man­če­ste­ru iz­ve­den je u ma­ju 2017. Ru­si­ja ni­je bi­la po­šte­đe­na. Če­če­ni, od ko­jih su mno­gi bi­li u re­do­vi­ma Islam­ske dr­ža­ve, uze­li su 2002. za ta­o­ce vi­še od 900 lju­di u mo­skov­skom po­zo­ri­štu „Du­brov­ka”, zah­te­va­ju­ći po­vla­če­nje ru­skih sna­ga i kraj ra­ta, a u ope­ra­ci­ji spe­ci­jal­nih sna­ga stra­da­lo je 130 oso­ba. Dve go­di­ne ka­sni­je, na­o­ru­ža­ni Če­če­ni iz­vr­ši­li su naj­kr­va­vi­ji na­pad u no­voj isto­ri­ji Ru­si­je, ka­da su u ško­li u Be­sla­nu ubi­je­ne 334 oso­be, uklju­ču­ju­ći 186 ma­li­ša­na.

Isla­mi­sti su sa­da us­pe­li u ono­me u če­mu su ih Nem­ci i Ho­lan­đa­ni spre­či­li pro­šle go­di­ne kad su uhap­si­li sed­mo­ri­cu Ta­dži­ka, Turk­me­na i Kir­gi­za ko­ji su pla­ni­ra­li na­pa­de po Ne­mač­koj, uklju­ču­ju­ći i ka­te­dra­lu u Kel­nu. Uhap­še­ni su ima­li po­dr­šku ID-K.

Usme­ra­va­ju­ći svo­ju agre­si­ju pre­ma Evro­pi, ID-K ne­dvo­smi­sle­no po­ka­zu­je am­bi­ci­ju da po­sta­ne ak­ter svet­skog te­ro­ri­zma ka­kav je svo­je­vre­me­no bio ka­li­fat Islam­ske dr­ža­ve. Dži­ha­di­sti su pro­ce­ni­li da im vre­me glo­bal­nog ge­o­po­li­tič­kog ri­val­stva i po­ti­ski­va­nje bor­be pro­tiv te­ro­ri­zma u dru­gi plan otva­ra­ju pri­li­ku da se vra­te na ve­li­ku sce­nu.

Na­pad u Mo­skvi pro­pa­gand­no sla­ve kao pr­vi ve­li­ki na­go­ve­štaj po­vrat­ka, kao po­tvr­du svo­jih ope­ra­tiv­nih spo­sob­no­sti, ko­ji ši­ri nji­hov kre­di­bi­li­tet i po­ma­že re­gru­to­va­nju no­vih dži­ha­di­sta. Ame­rič­ke slu­žbe pro­ce­nju­ju da Islam­ska dr­ža­va i nje­na udar­na pe­sni­ca ID-K po­se­du­ju ope­ra­tiv­nu spo­sob­nost i vo­lju da u na­red­nih šest me­se­ci na­pad­nu za­pad­ne in­te­re­se svu­da po sve­tu.