Šta hoće Islamska država Korasana
( Фото / EPA–EFE/ Yuri Kochetkov)
Boško Jakšić
Islamska država nije nestala. Vojni porazi nisu uništili džihadističku ideju koja je i te kako živa, što potvrđuju terorističke akcije džihadista po Avganistanu, Iranu, Turskoj i najnovija u Rusiji.
Otkako je prvo poražena u Iraku 2017, a potom i u Siriji 2019, Islamska država se transformisala u mrežu tajnih ćelija koje operišu od zapada Afrike do jugoistočne Azije, a najneumornija u borbi za globalni islamski kalifat postala je brutalna grupa Islamska država Korasana (ID-K), koja je preuzela odgovornost za masakr u koncertnoj dvorani u Moskvi.
Ime je dobila po geografskoj oblasti nekadašnjeg kalifata, koji je objedinjavao delove Avganistana, Irana, Pakistana i Turkmenistana. Jedna od najtajanstvenijih frakcija Islamske države je od 2015. okupljala Avganistance i Pakistance koji su napustili talibane, kao i bivše pripadnike Al Kaide. Procenjuje se da ih nema više od dve do tri hiljade.
Uprkos velikim žrtvama tokom američkih bombardovanja ili talibanskih ofanziva, sunitska grupa je preživela uz pomoć krovne organizacije Islamske države i donacija iz Katara i Saudijske Arabije. Pripadnici se drže ekstremne salafističke škole islama i smatraju da grupe kojima su ranije pripadali nisu dovoljno posvećene obračunu sa šiitima.
Za razliku od drugih džihadističkih organizacija, nemaju zastavu, ali vešto koriste propagandu da bi na istok Avganistana privukli nove sledbenike od kojih su mnogi iz Centralne Azije i sa Kavkaza. Njihova puritanistička ideologija određuje ciljeve. Prvo su bili fokusirani na Avganistan i Iran.
Zašto Avganistan?
Islamska država Korasan dospela je u središte pažnje kad je u vreme američkog povlačenja iz Avganistana avgusta 2021. preuzela odgovornost za napad na aerodrom u Kabulu koji je odneo živote 175 civila i 13 američkih vojnika. Teroristička akcija imala je cilj da diskredituje talibane i da pokaže da će oni teško ispuniti obećanje o povratku bezbednosti.
Rivalstvo dve grupe koje imaju različito tumačenje sunitskog islama počelo je ranije. Džihadisti Korasana optuženi su maja 2020. za masakr u porodilištu u šiitskom kvartu Kabula, kad je stradalo 20 osoba, i za bombaški napad na kabulski Univerzitet u novembru iste godine, kada su ubijena 22 profesora i studenta. Maja 2021. izveli su u istoj kabulskoj četvrti napad na školu, u kojem je poginulo 90 osoba, mahom devojčica.
ID-K predstavlja najveću pretnju vlastima u Kabulu, a ukoliko talibani ne uspeju da eliminišu ID-K, neće dobiti međunarodno priznanje koje im je neophodno da upravljaju zemljom.
Zašto Iran?
Sunitski ekstremisti smatraju da su pripadnici šiitskog ogranka islama jeretici. Dok su vladali širokim prostorima većinski šiitskog Iraka i manjinski šiitske Sirije, ubijali su šiite i palili njihove džamije. Po Islamskoj Republici Iran, jedinoj šiitskoj državi na svetu, džihadisti su povremeno preduzimali terorističke akcije: 2022. godine u njihovom napadu je ubijeno 14 osoba u hramu šaha Šeraga u Širazu. Januara ove godine ID je preuzela odgovornost za najgori teroristički napad u istoriji Irana, kad su na komemoraciji generalu Kasemu Solejmaniju u njegovom rodnom gradu Kermanu u eksplozijama dve bombe ubijene najmanje 84 osobe.
Reč je o osveti: ubijeni komandant elitne jedinice iranske Islamske revolucionarne garde bio je osvedočeni neprijatelj Islamske države i znatno je doprineo raspadu njihovog kalifata.
Zašto Rusija?
Džihadisti su poslednje dve godine veoma fokusirani na Rusiju. Pamte sovjetsku invaziju na Avganistan i operacije ruske vojske po Čečeniji. Moskva se doživljava kao neprijatelj zbog bliskih odnosa sa šiitskim vlastima u Damasku i Teheranu, saradnje s Izraelom ili zbog operacije plaćeničke grupe „Vagner” protiv filijala ID po Africi.
Ključni povod predstavljaju napori Kremlja da uspostavi kontakte s talibanima. Septembra 2022. ID-K je preuzeo odgovornost za smrtonosni napad bombaša samoubice na rusku ambasadu u Kabulu. Džihadisti posebno ciljaju predsednika Vladimira Putina, optužujući ga za represiju nad muslimanima u Rusiji.
Ruska služba bezbednosti (FSB) pokušava da uđe u trag aktivnostima ID-K unutar i van svojih granica, posebno po Centralnoj Aziji i Kavkazu. Nekad uspešno – kao kad je početkom marta sprečila napad na moskovsku sinagogu, nekad neuspešno – kao u slučaju koncertne dvorane „Krokus siti hol”.
Napad u Moskvi bio je treći kad je reč o masovnim skupovima po Evropi. Najpre je meta bilo parisko pozorište „Bataklan” u novembru 2025, a samoubilački napad na koncert u Mančesteru izveden je u maju 2017. Rusija nije bila pošteđena. Čečeni, od kojih su mnogi bili u redovima Islamske države, uzeli su 2002. za taoce više od 900 ljudi u moskovskom pozorištu „Dubrovka”, zahtevajući povlačenje ruskih snaga i kraj rata, a u operaciji specijalnih snaga stradalo je 130 osoba. Dve godine kasnije, naoružani Čečeni izvršili su najkrvaviji napad u novoj istoriji Rusije, kada su u školi u Beslanu ubijene 334 osobe, uključujući 186 mališana.
Islamisti su sada uspeli u onome u čemu su ih Nemci i Holanđani sprečili prošle godine kad su uhapsili sedmoricu Tadžika, Turkmena i Kirgiza koji su planirali napade po Nemačkoj, uključujući i katedralu u Kelnu. Uhapšeni su imali podršku ID-K.
Usmeravajući svoju agresiju prema Evropi, ID-K nedvosmisleno pokazuje ambiciju da postane akter svetskog terorizma kakav je svojevremeno bio kalifat Islamske države. Džihadisti su procenili da im vreme globalnog geopolitičkog rivalstva i potiskivanje borbe protiv terorizma u drugi plan otvaraju priliku da se vrate na veliku scenu.
Napad u Moskvi propagandno slave kao prvi veliki nagoveštaj povratka, kao potvrdu svojih operativnih sposobnosti, koji širi njihov kredibilitet i pomaže regrutovanju novih džihadista. Američke službe procenjuju da Islamska država i njena udarna pesnica ID-K poseduju operativnu sposobnost i volju da u narednih šest meseci napadnu zapadne interese svuda po svetu.