Sudanu preti velika glad
Суданка на рушевинама своје куће (Фото EPA-EFE/Mohnd Awad)
Sudana je nosilac mračnog svetskog rekorda sa 10 miliona interno raseljenih ljudi i 18 miliona, odnosno više od trećine stanovništva, u stanju „akutno neizvesnog snabdevanja hranom”. Uz to, broji i tri miliona gladnih mališana, među kojima je i 729.000 „alarmantno iznurenih”, po kategorizaciji Svetske organizacije. Povrh ove nesreće, četvrt miliona trudnica, dojilja i beba izloženo je opasnosti da do leta umru od gladi. Godinu dana od izbijanja rata u Sudanu (15. aprila 2023), zastrašujuće razmere krize u toj zemlji na strateškom raskršću regiona između Crvenog mora i Sahela daleko su od fokusa međunarodne diplomatske, kao i medijske zajednice. To ovih dana priznaje i Tom Perijelo, novi specijalni izaslanik SAD za Sudan. „Razmere krize u Sudanu nisu osvojile globalnu pažnju. Iskreno govoreći, ni medijsku”, ocenio je Perijelo, najavljujući mogućnost da najnovija runda mirovnih pregovora – pod samoinicijativnim vođstvom SAD i Saudijske Arabije – „možda počne 18. aprila”, odnosno nakon završetka ramazana.
Prema Perijelovoj najavi, u potencijalnim pregovorima za Sudan i ovog puta bi trebalo da učestvuju predstavnici ključnih aktera sukoba: general Ahmed Fatah Burhan i general Muhamed Hamdan Dagalo, uz izaslanike Vašingtona, Rijada, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta, regionalne istočnoafričke grupacije INGAD, kao i Afričke unije. Šanse da za isti pregovarački sto uskoro sednu izaslanici Burhanove Sudanske armije i Dagalovih Snaga za brze intervencije (u čijem sukobu je do sada poginulo najmanje 14.000 ljudi) deluju neizvesno.
Naime, general Jasir el Ata, visoki zvaničnik Sudanske armije, izjavio je proteklog vikenda da „nema i neće biti nikakvih pregovora o primirju sa Snagama za brze intervencije”. Burhanova armija inače optužuje snage generala Dagaloa da uživaju izdašnu vojnu i svaku drugu pomoć UAE, što zvanični Abu Dabi odlučno negira. Ko sve naoružava Sudansku vojsku, u ovom trenutku je velika zagonetka. U takvom haosu, ostaje da se vidi ko bi mogao, i s kojeg polazišta, da privoli generale Burhana i Dagaloa da pristupe mirovnim pregovorima za Sudan.
UN u ovom trenutku uglavnom samo apeluje, ukazujući na sve dramatičnije posledice rata koji bi mogao da se prelije širom ovog nestabilnog regiona, s nepredvidivim posledicama po dalja zbivanja, najpre u Čadu, Južnom Sudanu...
Upadljivi izostanak globalne pažnje za zbivanja u Sudanu, južno od ekvatora, izaziva sve veći gnev posmatrača, koji smatraju da je međunarodna zajednica opsesivno usredsređena na razvoj ratova u Ukrajini i Gazi, iskazujući time „selektivnu empatiju”, navodi „Blumberg”.
Moglo bi se tim povodom postaviti niz nelagodnih pitanja. Naime, kakvu kolektivnu akciju trenutno preduzima međunarodna diplomatska zajednica povodom činjenice da ljudski leševi trunu po ulicama Port-o-Prensa, glavnog grada Haitija, gde vlada potpuna anarhija. Ili u slučaju kad je svaki četvrti Kongoanac gladan ili iznemogao bez hrane, dok se „plavi šlemovi” (po nalogu zvanične Kinšase) ubrzano povlače odatle, a teško naoružani pobunjenički pokreti utvrđuju na severoistoku treće najveće države Afrike? Istovremeno, ko deluje u bezbrižnijem delu sveta, kada je agencija UN Svetski program za hranu (VFP) primorana da smanjuje porcije u izbegličkom kampu „Dadab” duž granice Kenije i Somalije, gde obitava više od 400.000 muškaraca, žena i dece?
„Međunarodna zajednica ima moralni imperativ da Sudan ne stigne sudbina Jemena, odnosno da se tamo izbegne najveća globalna kriza gladnih u ovom veku, koja upravo preti”, upozorava Hafed el Hvel, ekspert sa Univerziteta „Džons Hopkins” u Vašingtonu.
Kakav bi to imperativ mogao da postavi sve trenutne ratne sukobe širom sveta u istu ravan interesovanja međunarodne zajednice.