Ljudsko lice rata
Istorijsko delo Petera Englunda „Snovi svirepih noći, Novembar 1942, intimna istorija prekretnice Drugog svetskog rata” u prevodu sa švedskog Spase Ratković, i do sada neobjavljeni, prvi roman-novelu i priče Lenarda Koena (1934– 2016) „Balet gubavaca”, u prevodu s engleskog Aleksandre Plešojano, upravo je objavila beogradska Geopoetika.
O delu Petera Englunda, koga najpre znamo kao člana Švedske akademije koji je saopštavao pojedinosti o Nobelovoj nagradi za književnost, istoričara i pisca, profesora na Univerzitetu u Upsali do 2001. godine, a do 2006. profesora na Institutu za dramu u Stokholmu, govorio je profesor i istoričar Milan Ristović, koji je ukazao na to da je reč o nekoj vrsti metodološkog nastavka Englundove knjige o privatnoj istoriji Prvog svetskog rata. On je takođe istakao da je 1942. godina bila prelomna u Drugom svetskom ratu, jer je tog leta u Sovjetskom Savezu delovalo da spasa nema, a već od novembra i u januaru 1943. godine, u ključnoj bici za Staljingrad, stvari su se umnogome promenile u korist sovjetskih saveznika. Takođe, slični prelomni trenuci bili su zabeleženi na severnoafričkom frontu, kao i na Pacifiku.
– Englund u ovaj mozaik uključuje iskustva najrazličitijih ljudi, vojnika Crvene armije, jevrejske izbeglice, profesorku univerziteta u opkoljenom Lenjingradu, italijanskog majora, japanskog mornaričkog kapetana, francuskog pisca, englesku domaćicu, nemačkog oficira, rusku pesnikinju, i mnoge druge, oslanjajući se na njihove dnevnike, prepisku, kao i arhivsku građu. Umesto toga da rat posmatra „odozgo”, kao vojni strateg, on ga vidi iz ugla civila i vojnika, pruža mu ljudsko lice onih koji se svakodnevno suočavaju sa smrću i borbom za preživljavanje, što prikazuje suštinu ratne bede pred kojom nestaju ideologije i iluzije. Englundov pristup otvara prostor koji je često izmicao istoričarima koji su se bavili istraživanjem ovog najvećeg ratnog sukoba u istoriji – rekao je Milan Ristović.
Govoreći o prvom romanu Lenarda Koena, Vladislav Bajac je zapazio da je delo „Balet gubavaca”, pronađeno u Koenovoj zaostavštini, delo mladog autora koji u njemu pokazuje talenat i najavljuje teme kojima će se kasnije baviti. Pisan između 1956. i 1961. u Montrealu, roman „Balet gubavaca” nastao je pre Koenovih romana „Divni gubitnici”, iz 1963. i „Omiljena igra”, iz 1966. godine. Takođe, Bajac je istakao da je i sam Koen svojevremeno rekao da je ovaj roman bolji i od proslavljenog „Omiljena igra”, iako ga nije objavio. Povezujući ovu Koenovu knjigu sa tematikom Drugog svetskog rata u delu Petera Englunda, Bajac je naveo i to da se Koen bavio temama jevrejstva, Holokausta, mitologije i religije.
– Roman „Balet gubavaca” začetak je uvida u Koenovu maštu i kreativni proces; u njegovo celoživotno istraživanje stida, osećaja bezvrednosti, otuđenosti, seksualne strasti, žudnje za ljubavlju i porodicom, za onim što se nalazi iza racionalnog opažanja. Iako piše o ljubavi, on je sažima sa temom nasilja. Koenove priče u ovoj knjizi ispituju unutarnje demone njegovog karaktera, a privlačnost ove proze nalazi se i u Koenovom jeziku, lirskom i epskom u isti mah, koji je već u tim njegovim dvadesetim godinama najavljivao velikog pisca da je nastavio da se bavi romanom, ali i velikog pesnika – rekao je Bajac.