Ističe rok „kolonijalnoj upravi"
Фото М. Кременовић
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Ovih dana ističe sedmodnevni rok koji je Narodna skupština Republike Srpske dala međunarodnim predstavnicima, kako je formulisano – „kolonijalnoj upravi”, da povuku nametnute odredbe Izbornog zakona BiH, koji je nedavno izmenio (ne)imenovani supervizor Kristijan Šmit, proglasivši nova pravila za sprovođenje izbora njihovom objavom na veb-sajtu OHR-a. Šmitov potez izazvao je nezadovoljstvo srpskih i hrvatskih zvaničnika, koji se protive mogućnosti da strani predstavnici nameću zakonska rešenja u suverenoj zemlji.
Iz tog razloga skupština je u zaključcima zatražila od „kolonijalne uprave” da poništi nametnute odredbe, ponudivši da se u Parlamentarnoj skupštini BiH donesu izmene Izbornog zakona BiH. Bošnjačke političke partije nisu zauzele jasan stav u vezi s predlogom Skupštine RS jer u isto vreme podržavaju Šmitove odredbe, ali se načelno ne protive razgovoru u parlamentu, što se u srpskoj i hrvatskoj javnosti tumači kao neiskrenost i podrška za nametnuta rešenja.
Nakon sastanka vladajuće koalicije u RS koji je održan u sredu, predsednik RS Milorad Dodik pojasnio je naredne korake Banjaluke u slučaju da se odbije poziv na razgovor. On smatra da međunarodni faktor „ima častan izlaz tako što će da povuče ono što je lažni Šmit učinio”. „Ako se to ne desi, a već ističe rok, srpski poslanici će pokrenuti raspravu u Parlamentarnoj skupštini BiH s predlogom da se utvrdi da niko sem te skupštine ne može da donosi zakone u BiH i da zabrani Službenom listu BiH da postupa po odlukama onih koji nemaju kapacitet da donose zakone u ustavom predviđenoj proceduri. Time bi definitivno rešili situaciju koja opterećuje odnose u BiH”, zaključio je Dodik.
Dodao je da se na istoj sednici može usvojiti Izborni zakon BiH u skladu s interesima svih političkih faktora u celoj BiH, kao što se radi u svim demokratskim zemljama.
„Mi smo za to spremni, a naša ponuda je veoma široka i ne predstavlja uslovljavanje. Reč je o pozivu na razum i na razgovor. Ali ako ona bude odbijena, onda ćemo se vratiti u Narodnu skupštinu RS i usvojiti izborni zakon RS i po njemu organizovati lokalne izbore”, naveo je Dodik. Upozorio je da će to značiti da se neće dozvoliti primena odluka Centralne izborne komisije (CIK), koja „neće moći da imenuje biračke odbore niti da organizuje tehničke uslove za izbore na teritoriji RS”. Dodik uverava da niko ne može da obezbedi delovanje CIK-a BiH na teritoriji RS.
„To nije nikakav antiustavni poduhvat, jer je određeno da CIK sprovodi izbore samo za Predsedništvo BiH i Predstavnički dom parlamentarne skupštine BiH. Za sve druge nivoe vlasti CIK je nadležan samo za to da utvrđuje principe. To što su oni ranije uzurpirali pravo da sprovode izbore ne znači da su u pravu. To pravo mora da bude vraćeno ustavnom mestu, a to je Narodna skupština RS”, kaže Dodik.
Ovim pitanjem bave se i sarajevski mediji, koji brinu zbog moguće paralize institucija BiH, a time i nastavka evropskog puta, za šta, kako navode, Dodik ima mehanizme, kao što se desilo 2021. godine. Kako piše portal „Kliks”, od sednice Skupštine RS prošlo je pet dana i pitanje je kako će se vlasti RS postaviti od petka. Jedan od lidera tri partije koje predvode Bošnjake, Edin Forto, lider Naše stranke, rekao je da oni narednih dana planiraju sastanak s Dodikom i uveravaju da su „spremni na razgovor, ali ne i na ultimatume”.