Hispanoameričke književnice pomeraju granice

Marina Vulićević

07. 04. 2024. 13:27

Knjiga „Buntovnice s razlogom” predstavlja izbor pripovedaka najboljih hispanoameričkih književnica 21. veka, zbirku su priredili Branko Anđić i Ksenija Bilbija, a objavila je Laguna.

Reč je o spisateljicama 21. veka, ikonoklastičnim buntovnicama koje pomeraju granice novog pisma. „Ne idu na sigurno i osvajaju čitaoce nokautom, a ne na poene. Ne podležu ni pamfletskoj politizaciji ni političkoj korektnosti niti čarima angažovane književnosti. One su slobodne žene, i po temama i po stilu, a naročito po svojoj poetici koja osvaja čitaoce širom sveta. Njihov kosmopolitizam je suštinski a ne mondenski. Svet je za njih kao maramica, možda čak i tanana tanga, ali uvek komotna otadžbina”, kaže izdavač.

„Buntovnice s razlogom su protivotrov intelektualnoj inerciji i patrijarhalnoj recepciji svekolike hispanoameričke književnosti”, kaže povodom izlaska knjige Branko Anđić. „To je buntovnički krik nove osećajnosti spisateljica 21. veka, uglavnom generacije X i milenijalne. One koriste novi, ravnopravniji položaj žene u savremenom društvu da iskorače napred iz zasićenja muške vizije sveta i umetnosti najbolje oličene u delima protagonista lhispanoameričkog ’buma’ i njihovih epigona, danas u očitoj dekadenciji.”

Branko Anđić smatra da najbolja dela današnje hispanoameričke književnosti pišu uglavnom žene, stvarajući tako „beng”, fenomen koji na početku 21. veka smenjuje čuveni, ali ostareli „bum”.

 „Dok je ’bum’’ sredinom 20. veka odjeknuo kao gromka eksplozija, ’’beng’ predstavlja eksploziju sa rađanjem novog kvaliteta. ’Beng’ otvara novu stranicu hispanoameričke književnosti sa novim kvalitetima u tematskom (rušenje tabua), jezičkom i strukturalnom pogledu. Ova knjiga je vodič čitaocima kroz novu, složeniju hispanoameričku literaturu, katalog novih formi, a ujedno primer raznolikosti te literature, bogatstva i nove osećajnosti. ’Buntovnice s razlogom’ nisu ustupak marketinškoj pomodnosti takozvanog ženskog pisma, već, ne praveći ustupke, upravo njena suprotnost: to je niz probranih dela koja isključivo umetničkim kvalitetom i kreativnošću nadmašuju ograničavajuću ideju rodnog takmičenja (mačizam – feminizam), pisanih sa ženskog gledišta koje je konačno dobilo ravnopravno pravo glasa sa muškim”, smatra Branko Anđić.

Ksenija Bilbija daje sedam dobrih razloga za čitanje „Buntovnica”:

„Prvo: svaka od ovih priča otvara puteve mašte. Drugo: svaka od ove 23 spisateljice iz 12 latinoameričkih zemalja hvata i obelodanjuje neki neviđeni trenutak života. Raspon njihovih godišta je 1969–1990. Treće: Ove priče ne propovedaju ništa nego dočaravaju nešto. Četvrto: ’beng’ buntovnice imaju senzibilitet koji književnost 20. veka nije krasio. Peto: kako strana naših ’beng’ buntovnica pokazuje, one su u stanju da oduvaju dimnu zavesu i otkriju nam do sada neviđene prizore, kako nas samih, tako i okolnog sveta. Zasmejaće nas, rasplakaće nas, zaškiljićemo očima, malo ih možda protrljati i začuditi se, ali ćemo znati da nismo proćerdali vreme. Šesto: ’beng’ buntovnice ne prećutkuju, nisu strpljive ni tolerantne kao njihove majke. I sedmo: ’beng’ buntovnice uzimaju svoje telo u svoje ruke i od plamička prave lomaču. Malo se ogreju, tu i tamo nešto spale, i dobro se provode. Ne plaše se. Žive život i opisuju ga iz prve ruke”, kaže Ksenija Bilbija.