Mo­skva mer­ka voj­nu ba­zu na Cr­ve­nom mo­ru

Tanja Vujić

10. 04. 2024. 10:32

Руска фрегата „ Маршал Шапошњиков” напушта луку Масава у Еритреји (Фото/ Икс)

Grč­ki kon­tra­ad­mi­ral Va­si­le­os Gri­pa­ris, ope­ra­tiv­ni ko­man­dant po­mor­sko-od­bram­be­ne mi­si­je EU „Aspi­des” na Cr­ve­nom mo­ru, ni­je op­ti­mi­sta kad je reč o to­me na šta su sve sprem­ni je­men­ski Hu­ti na kraj­njem se­ve­ro­za­pa­du In­dij­skog oke­a­na. Na stra­nu što je Bri­sel upu­tio če­ti­ri fre­ga­te (po jed­nu iz Ne­mač­ke, Ita­li­je, Fran­cu­ske i Grč­ke, po­što se ona iz Dan­ske ne­dav­no vra­ti­la ku­ći zbog ope­ra­tiv­nih pro­pu­sta) da dej­stvu­ju, po Gri­pa­ri­so­vom opi­su, „na po­vr­ši­ni dva pu­ta ve­ćoj od kop­ne­ne te­ri­to­ri­je svih 27 čla­ni­ca EU”. I to sa za­jed­nič­kim bu­dže­tom od, za ovu na­me­nu, skrom­nih osam mi­li­o­na evra go­di­šnje.

„Pri­pre­ma­mo se za bi­lo ka­kvo po­gor­ša­nje si­tu­a­ci­je u re­gi­o­nu”, sa­op­štio je po­čet­kom sed­mi­ce Gri­pa­ris u Bri­se­lu, is­ti­ču­ći da „Aspi­des” de­lu­je na re­la­tiv­no ma­lom de­lu pu­či­ne oko stra­te­škog pro­la­za Bab el Man­deb i ju­žnih pri­la­za Cr­ve­nom mo­ru zbog „manj­ka bro­do­va i dru­ge opre­me”.

„Ako to po­ve­ća­mo, mo­gli bi­smo u bli­skoj bu­duć­no­sti da ras­po­re­di­mo na­še bro­do­ve i opre­mu na osta­lim de­lo­vi­ma zo­ne ope­ra­ci­ja „Aspi­de­sa”, oce­nio je Gri­pa­ris.

Na­zna­ka „bli­ske bu­duć­no­sti” ov­de bi mo­gla da uka­zu­je na to da u EU mo­žda i ne oče­ku­je sko­ri kraj od­bram­be­ne mi­si­je „Aspi­des”, ini­ci­jal­no za­cr­ta­ne u Bri­se­lu da dej­stvu­je od „uskog gr­la” na ju­gu Cr­ve­nog mo­ra sve do Or­mu­skog pro­la­za na ula­zu u Per­sij­ski za­liv.

„EU je bi­la pri­mo­ra­na da dej­stvu­je na Cr­ve­nom mo­ru, za­to što su Hu­ti ugro­ža­va­li slo­bo­du ci­vil­ne plo­vid­be. Po­mor­sko-tr­go­vač­ka tra­sa po­red Bab el Man­de­ba (Cr­ve­nim mo­rem ka Su­e­cu) od ži­vot­nog je zna­ča­ja za nas. Ne mo­že­mo da osta­vi­mo taj deo sve­ta bez za­šti­te, to je naš stra­te­ški in­te­res i mi dej­stvu­je­mo kao obez­be­đi­vač za­šti­te. Na­da­mo se da će­mo mo­ći da kon­tro­li­še­mo si­tu­a­ci­ju”, is­ta­kao je Đu­zep Bo­relj, šef di­plo­ma­ti­je EU.

Pri­me­tio je da je mi­si­ja „Aspi­des” uspe­šno spro­ve­la 68 tr­go­vač­kih bro­do­va put Bab el Man­de­ba i osu­je­ti­la 11 na­pa­da dro­no­vi­ma. Na­kon pri­vre­me­nog za­tiš­ja kra­jem mar­ta, Hu­ti na­vo­de da su na vo­de­nom pro­stran­stvu iz­me­đu ju­žnih pri­la­za Cr­ve­nog mo­ra i Dži­bu­ti­ja na­pa­li bri­tan­ski brod „Ho­up aj­lend”, niz ame­rič­kih voj­nih plo­vi­la, kao i dva bro­da ko­je su do­ve­li u ve­zu s Izra­e­lom: „Grejs” i „Đi­na”. Oba „izra­el­ska bro­da” u brod­skim dnev­ni­ci­ma ima­ju, ina­če, upi­sa­ne ru­te plo­vid­be ko­je da­le­ko iz­la­ze iz pro­sto­ra ko­ji se do sa­da sma­trao „opa­snom zo­nom” de­lo­va­nja s kop­na Je­me­na. Bi­lo ka­ko bi­lo, iz­be­gav­ši na­pad ba­li­stič­kim pro­jek­ti­lom i u prat­nji ame­rič­ko-bri­tan­ske mi­si­je „Za­štit­nik pro­spe­ri­te­ta” brod „Grejs” je sti­gao do lu­ke Mom­ba­sa u Ke­ni­ji, gde je ukot­vljen i pod oru­ža­nom za­šti­tom. Dru­gi brod, „Đi­na”, kre­će se pod za­pad­njač­kom prat­njom ka lu­ci Dar es Sa­lam.

Sve ovo tr­go­vač­ko-od­bram­be­no pa­tro­li­ra­nje i oru­ža­no-od­bram­be­no uz­vra­ća­nje „Aspi­de­sa” i „Za­štit­ni­ka pro­spe­ri­te­ta” pom­no po­sma­tra­ju i dru­gi ak­te­ri, ta­ko­đe za­in­te­re­so­va­ni za za­šti­tu ci­vil­ne plo­vid­be, kao i za upliv u zbi­va­nja oko Bab el Man­de­ba i „ju­žnog ula­za” na Cr­ve­no mo­re, kao i dve nje­go­ve oba­le.

U fe­bru­a­ru pro­šle go­di­ne zva­nič­ni Mo­skva i Kar­tum bi­li su na ko­rak od pot­pi­si­va­nja spo­ra­zu­ma o us­po­sta­vlja­nju ru­ske voj­ne ba­ze sa oko 300 sta­ci­o­ni­ra­nih voj­ni­ka u lu­ci Port Su­dan na­sred Cr­ve­nog mo­ra. Me­đu­tim, ubr­zo po­tom iz­bio je rat u Su­da­nu, či­ji se kraj još ne na­slu­ću­je. Kra­jem pro­šlog me­se­ca, zva­nič­ni Kar­tum i Te­he­ran de­man­to­va­li su vest „Vol­strit džor­na­la” da Iran mer­ka po­mor­sku ba­zu u Port Su­da­nu. Za­tim je sti­gla vest da je fre­ga­ta „Mar­šal Ša­po­šnji­kov”, iz sa­sta­va Pa­ci­fič­ke flo­te Ru­si­je, u prat­nji rak­etne kr­sta­ri­ce „Var­jag” sti­gla u eri­trej­sku lu­ku Ma­sa­va, u pe­to­dnev­nu po­se­tu. Ina­če, 2018. go­di­ne, to­kom po­se­te Eri­tre­ji, šef ru­ske di­plo­ma­ti­je po­seb­no je is­ta­kao lo­gi­stič­ke po­god­no­sti te lu­ke. Bi­lo ka­ko bi­lo, dva ru­ska rat­na bro­da iz­ve­la su po­čet­kom apri­la zdru­že­ne ma­ne­vre s bro­do­vi­ma mor­na­ri­ce Eri­tre­je, da bi pre ne­ki dan pro­šli po­red Bab el Man­de­ba i zo­ne su­če­lja­va­nja Hu­ta i za­pad­nih ar­ma­da i ot­plo­vi­li In­dij­skim oke­a­nom u ne­po­zna­tom prav­cu. Ko­ji je sle­de­ći ko­rak Mo­skve u zo­ni Cr­ve­nog mo­ra, ne­iz­ve­sno je.

Do­go­vo­ri s Kar­tu­mom o us­po­sta­vlja­nju po­mor­ske ba­ze u Port Su­da­nu u ovom tre­nut­ku de­lu­ju „na du­gom šta­pu”. Even­tu­al­no sta­ci­o­ni­ra­nje u Ma­sa­vi zah­te­va­lo bi pa­žlji­vu pro­ce­nu raz­vo­ja od­no­sa s broj­nim su­se­di­ma Eri­tre­je, me­đu nji­ma s Eti­o­pi­jom, ina­če naj­no­vi­jom čla­ni­com BRIKS-a.

U me­đu­vre­me­nu, po­sma­tra­či uoča­va­ju ubr­za­ne di­plo­mat­ske kon­tak­te Va­šing­to­na, An­ka­re, Abu Da­bi­ja... sa So­ma­li­jom i po­lu­a­u­to­nom­nom ob­la­šću So­ma­li­lend, ko­ja je 1991. pro­gla­si­la sa­mo­stal­nost. Lu­ka Ho­de­i­da, ko­ja se tu na­la­zi, de­lu­je pri­ma­mlji­vo mno­gi­ma ko­ji slu­te da će su­ko­bi u Su­da­nu, kao i oni na pod­ruč­ju iz­me­đu Je­me­na i Ro­ga Afri­ke, po­tra­ja­ti još ne­ko vre­me.