Ćulibrk: Pobeda našeg naroda nad užasima NDH

Višnja Aranđelović

11. 04. 2024. 13:55

(Фото / Танјуг / Страхиња Аћимовић)

Naučna monografija profesorke beogradskog Filozofskog fakulteta Jelene Erdeljan, koja sadrži autentično svedočanstvo monahinje Marije Antić iz jasenovačkog manastira Rođenja Svetog Jovana Krstitelja, predstavljena je juče u Narodnom muzeju Srbije. Predstavljajući publikaciju „Monahinja Marija: Slike monahinje Marije – Sveti novomučenici jasenovački u svetlosti Vaskrsenja”, štampanu i na srpskom i na engleskom jeziku, episkop pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk ocenio je da je ova monografija „nova strana u našem odnosu prema Kosovu–Jasenovcu, mestu koje je postalo svetski simbol stradanja”.

– Ova knjiga je znak obnove i znak pobede našeg naroda – kazao je Ćulibrk i istakao da je logor Nezavisne države Hrvatske (NDH) u Jasenovcu bio „strašniji i okrutniji od nacističkih logora”.

Kao izuzetnu monografiju koja probija put razumevanja genocida kroz vizuelnost, opisala je ovu publikaciju Lidija Merenik, profesorka Filozofskog fakulteta.
– Postavlja se pitanje da li je moguće stvarati umetnost posle takvog užasa. Jako mi je teško da kažem da su ove slike lepe znajući stravične istorijske činjenice i svedočenja, koja su ovde štampana – rekla je Merenik i dodala da su ove slike, koje prikazuju brutalne scene smrti dece i nedužnih, više ikone.

Autorka monografije Jelena Erdeljan je poručila da „slike monahinje Marije na dubok smiren, nežan i lep način preobražavaju prostor smrti u prostor vaskrsenja”.

– Ovaj prostor jeste istinski pravi, novi Jerusalim i pred tom činjenicom, kao i pred praznim grobom Hristovim, zaustavljaju se sve reči. Ono što osećamo u srcima i nada u vaskrsenje su ono o čemu nam govore slike monahinje Marije – kazala je Erdeljan i dodala da je monografiju posvetila svom pradedi Novaku Radoviću, ratniku sa Cera, ubijenom na kućnom pragu u Vukovaru pre 83 godine, odnosno na dan stvaranja Nezavisne države Hrvatske (NDH).

Kustos Muzeja žrtava genocida Nikola Radosavljević je ocenio da ova monografija dolazi kao prirodan nastavak svedočanstva i predstavlja važan most u kulturi sećanja.

Objavljivanje monografije omogućili su Ministarstvo kulture i Muzej žrtava genocida.