Bratimljenje Celja i Šapca

Miroljub Mijušković

12. 04. 2024. 09:45

Цеље (Фото: „Википедија”)

Šabac – Ukoliko odbornici Skupštine grada Šapca, na sednici koja je zakazana za petak, 12. aprila, prihvate predlog Gradskog veća, a nema razloga za suprotno, slovenački grad Celje biće novi pobratim prestonice Mačve. Od inostranih mesta, partnerski odnos Šabac već ima sa gradovima Fudžimi (Japan), Kirjat Ata (Izrael), Argostoli (Grčka) i Kralupi na Vltavi (Češka), a povelja o bratimljenju sa Celjem stiže posle nepune dve decenije od prvih zvaničnih kontakata.

Povelju o bratimljenju bi trebalo da potpišu gradonačelnik Šapca dr Aleksandar Pajić i župan opštine Celje Matija Kovač, a dve lokalne samouprave će se obavezati da podstiču i dalje razvijaju saradnju u oblastima obrazovanja, kulture, sporta, turizma i privrede i tako doprinose boljem upoznavanju i promovisanju bratskih gradova.

Saradnja sa Celjem započeta je još 2005. godine, kada je tadašnji predsednik opštine Šabac Miloš Milošević primio tadašnjeg predsednika opštine Celje Bojana Šrota i tadašnjeg predsednika Celjskog sajma Franca Pangerla i razgovarao o uspostavljanju kvalitetnije i neposrednije saradnje šabačkih i slovenačkih privrednika.

Dve godine kasnije, čelnici dve opštine potpisali su ugovor o izdavanju u zakup (na 99 godina) 10 hektara zemljišta u šabačkoj severozapadnoj radnoj zoni preduzeću „Sajam-fer” iz Celja, koje je iskazalo nameru da ovde izgradi halu od 3.000 kvadrata za održavanje sajmova i sportsko-zabavnih manifestacija. Zakup i naknada za uređenje građevinskog zemljišta, kako je tada saopšteno, slovenačku firmu je trebalo da košta 65 miliona dinara, od čega pet miliona dinara odmah, a ostatak u 24 mesečne rate.

Četvrta po veličini slovenačka opština bila je jedan od suvlasnika firme „Sajam-fer”, koja u tom gradu godišnje organizuje veći broj različitih sajmova i drugih manifestacija. Slovenci su nudili i da opština Šabac postane akcionar firme, ali se ovdašnja lokalna samouprava opredelila za varijantu zakupa. Ugovor, međutim, nije realizovan, a Šapčani su ostali i bez odgovora, zbog čega se odustalo od posla na lokaciji koja je GUP-om bila opredeljena za kvantašku pijacu i vašarište.

Hoće li nakon nepune dve decenije saradnja sada novih lokalnih samouprava, ojačana uz to poveljom o bratimljenju biti uspešnija, pokazaće vreme.

Šabac, inače, ima posebne veze sa gradom Fudžimi u prefekturi Saitama, na najvećem japanskom ostrvu Honšu, a koje traju još 1982. godine. Povelju o bratimljenju, potpisali su 23. oktobra, na Dan oslobođenja grada od fašizma, tadašnji gradonačelnici Novak Lukić i Saburo Jamada. U Šapcu sada uspešno posluje japanska kompanija „Jazaki”, a delegacija grada podno čuvenog vulkana Fudži, na čelu sa gradonačelnikom Micuhiro Hošinom, boravila je ovde 2019. godine, kada ju je ugostio tadašnji šabački lordmer Nebojša Zelenović.

Sa predstavnicima izraelskog grada Kirjat Ate povelju o bratimljenju potpisao je 1990. godine tadašnji predsednik opštine Zoran Despotović, ali stvarna saradnja nikada nije uspostavljena.

Zaista pravo pobratimstvo uspostavljeno je 1995. godine sa grčkim gradom Argostolijem na ostrvu Kefalonija. Tadašnji predsednik opštine Marko Maksimović prihvatio je pruženu ruku predstavnika gradske vlade Argostolija Viktora Ruhotasa, koji je u Beogradu diplomirao stomatologiju i bio izuzetno vezan za Srbiju. Na prelepom ostrvu u Jonskom moru od tada svake godine gostuje KUD „Abrašević”, a ovde su na izuzetnu dobrodošlicu nailazili i siromašni šabački učenici i mladi sportisti.

Projekat razmene iskustava, koji je sprovođen sa Češkom, kao jednom od zemalja članica EU, iznedrio je 2006. godine pobratimstvo Šapca sa gradom Kralupi na Vltavi, dvadesetak kilometara severno od Praga. Povelju su potpisali tadašnji gradonačelnici Miloš Milošević i Peter Holeček, a protokolarna saradnja i danas traje.