Ve­ći­na gra­đa­na pla­ne­te sum­nja u de­mo­kra­tič­nost svo­jih vla­da

Jelena Cerovina

12. 04. 2024. 11:33

Американци сумњају у исправност гласачког процеса (Фото / EPA–EFE/ Alex Slitz)

Gla­sa­či u mno­gim dr­ža­va­ma sve­ta ne ve­ru­ju u de­mo­kra­ti­ju i in­sti­tu­ci­je u svo­joj ze­mlji, po­ka­za­lo je is­tra­ži­va­nje Me­đu­na­rod­nog in­sti­tu­ta za de­mo­kra­ti­ju i iz­bor­nu po­moć (IDEA) iz Ko­pen­ha­ge­na, da­ju­ći su­mor­nu sli­ku u go­di­ni u ko­joj vi­še od po­lo­vi­ne svet­ske po­pu­la­ci­je iz­la­zi na iz­bo­re. Ovo je, ina­če, isto­rij­ska iz­bor­na go­di­na, jer je gla­sa­nje odr­ža­no ili će ga tek bi­ti u pe­de­set ze­ma­lja, uklju­ču­ju­ći i ne­ke od naj­ve­ćih i naj­u­ti­caj­ni­jih dr­ža­va po­put SAD, Ru­si­je, In­di­je, Mek­si­ka, Ju­žno­a­frič­ke Re­pu­bli­ke... No­vo ru­ko­vod­stvo bi­će bi­ra­no i u Evrop­skoj uni­ji.

Iz­ve­štaj je za­sno­van na an­ke­ta­ma spro­ve­de­nim u Bra­zi­lu, Či­leu, Ko­lum­bi­ji, Dan­skoj, Gam­bi­ji, In­di­ji, Ira­ku, Ita­li­ji, Li­ba­nu, Li­tva­ni­ji, Pa­ki­sta­nu, Ru­mu­ni­ji, Se­ne­ga­lu, Si­je­ra Le­o­neu, So­lo­mon­skim Ostr­vi­ma, Ju­žnoj Ko­re­ji, Taj­va­nu, Tan­za­ni­ji i Sje­di­nje­nim Ame­rič­kim Dr­ža­va­ma.

Re­zul­ta­ti is­tra­ži­va­nja po­ka­zu­ju da u 11 od 19 ze­ma­lja u ko­ji­ma je an­ke­ta spro­ve­de­na, uklju­ču­ju­ći SAD i In­di­ju, ma­nje od po­lo­vi­ne gra­đa­na ve­ru­je da su po­sled­nji iz­bo­ri bi­li slo­bod­ni i po­šte­ni.

Ira­ča­ni ima­ju vi­še po­ve­re­nja u pri­stup prav­di (28 od­sto „uvek” ili „če­sto”) od Ame­ri­ka­na­ca (26 pro­ce­na­ta). Sa­mo bi­ra­či u Dan­skoj ne­ma­ju sum­nju da su­do­vi „uvek” ili „če­sto” omo­gu­ća­va­ju pri­stup prav­di.

U osam ze­ma­lja vi­še lju­di je ima­lo po­zi­tiv­ne sta­vo­ve pre­ma „sna­žnom li­de­ru ko­ji ne mo­ra da se mu­či s par­la­men­tom ili iz­bo­ri­ma” ne­go što je ima­lo ne­ga­ti­van po­gled na ta­kav si­stem. In­di­ja i Tan­za­ni­ja is­ti­ču se kao ze­mlje s re­la­tiv­no vi­so­kim ni­vo­om po­dr­ške „ja­kom vo­đi”.

U čak 17 ze­ma­lja ma­nje od po­lo­vi­ne lju­di je za­do­volj­no svo­jim vla­da­ma. U stu­di­ji se za­klju­ču­je da „de­mo­krat­ske in­sti­tu­ci­je ne is­pu­nja­va­ju oče­ki­va­nja lju­di”.

U sa­mo če­ti­ri ze­mlje „ve­ći­na sma­tra da eko­nom­ski na­pre­du­je bo­lje od svo­jih ro­di­te­lja”. Naj­si­ro­ma­šni­ji u Bra­zi­lu, Ko­lum­bi­ji, Ru­mu­ni­ji i Si­je­ra Le­o­neu pre će odo­bra­va­ti rad vla­de ne­go osta­tak sta­nov­ni­štva, sa­op­šti­la je IDEA.

„De­mo­kra­ti­je mo­ra­ju da od­go­vo­re na skep­ti­ci­zam svo­je jav­no­sti, ka­ko po­bolj­ša­njem upra­vlja­nja, ta­ko i bor­bom pro­tiv ras­tu­će kul­tu­re dez­in­for­ma­ci­ja ko­ja je pod­sta­kla la­žne op­tu­žbe pro­tiv ve­ro­do­stoj­nih iz­bo­ra”, ka­že ge­ne­ral­ni se­kre­tar IDEA Ke­vin Ka­sas-Za­mo­ra.

Na ovo­go­di­šnjim pred­sed­nič­kim iz­bo­ri­ma u Sje­di­nje­nim Dr­ža­va­ma ko­ji se odr­ža­va­ju 5. no­vem­bra po­no­vo će se su­o­či­ti de­mo­kra­ta Džo­zef Baj­den i biv­ši pred­sed­nik Do­nald Tramp, ko­ji je ostao pri tvrd­nji da je bi­la ras­pro­stra­nje­na pre­va­ra bi­ra­ča kad je iz­gu­bio pred­sed­nič­ku funk­ci­ju 2020. go­di­ne. Is­tra­ži­va­nje je po­ka­za­lo da je sa­mo 47 od­sto is­pi­ta­ni­ka u Sje­di­nje­nim Dr­ža­va­ma uve­re­no da je ze­mlja ima­la kre­di­bil­ne iz­bor­ne pro­ce­se. U bi­rač­kim spi­sko­vi­ma je vi­še od 160 mi­li­o­na Ame­ri­ka­na­ca, ko­ji će bi­ra­ti 60. pred­sed­ni­ka SAD, či­ji će če­tvo­ro­go­di­šnji man­dat za­po­če­ti ja­nu­a­ra 2025.

Iz­bo­ri za Evrop­ski par­la­ment, ko­ji se odr­ža­va­ju od 6. do 9. ju­na, ka­ko ka­žu is­tra­ži­va­či ovog in­sti­tu­ta, mo­gli bi da do­ve­du do ve­li­kog uspe­ha kraj­nje de­sni­čar­skih stra­na­ka, što bi mo­glo da se od­ra­zi na po­dr­šku Ukra­ji­ni u pu­nom obi­mu, ali i na me­re za re­ša­va­nje kli­mat­skih pro­me­na.

Mudž­ta­ba Rah­man iz po­li­tič­ke kon­sul­tant­ske kom­pa­ni­je „Eura­zi­ja grup” pred­vi­deo je da pred­sto­je­će tr­ke za Evrop­ski par­la­ment ne­će pro­iz­ve­sti po­pu­li­stič­ku ve­ći­nu, ali da će „cen­tar iz­gu­bi­ti tlo pod no­ga­ma u po­re­đe­nju s po­sled­njim gla­sa­njem” 2019. go­di­ne.

Vi­še od 400 mi­li­o­na gla­sa­ča iz EU bi­ra­će 720 čla­no­va Evrop­skog par­la­men­ta iz 27 ze­ma­lja čla­ni­ca. Po­što iz­bo­ri za EU pre­la­ze to­li­ko mno­go gra­ni­ca, to će bi­ti naj­ve­ći tran­sna­ci­o­nal­ni iz­bo­ri na sve­tu, pre­no­si fran­cu­ski in­for­ma­tiv­ni ka­nal Frans 24.

U biv­šoj čla­ni­ci EU Ve­li­koj Bri­ta­ni­ji po­pu­li­zam je do­šao do iz­ra­ža­ja na re­fe­ren­du­mu o breg­zi­tu 2016. i to­kom tur­bu­lent­nog man­da­ta biv­šeg pre­mi­je­ra Bo­ri­sa Džon­so­na. Op­šti iz­bo­ri u Ve­li­koj Bri­ta­ni­ji ove go­di­ne će su­prot­sta­vi­ti vla­da­ju­će kon­zer­va­tiv­ce i La­bu­ri­stič­ku par­ti­ju le­vog cen­tra, ko­ja u is­tra­ži­va­nji­ma jav­nog mnje­nja bo­lje sto­ji. Oni na­sto­je da po­vra­te vlast po­sle 14 go­di­na.

Na in­dij­skim iz­bo­ri­ma pra­vo gla­sa ima vi­še od 900 mi­li­o­na lju­di. Ak­tu­el­ni pre­mi­jer Na­ren­dra Mo­di na­da se da će bi­ti po­no­vo iza­bran za tre­ći pe­to­go­di­šnji man­dat. Mek­si­kan­ci će na bi­ra­li­šta iza­ći 2. ju­na. Ova ze­mlja ima go­to­vo 100 mi­li­o­na lju­di s pra­vom gla­sa, ko­ji će iza­bra­ti no­vog pred­sed­ni­ka na še­sto­go­di­šnji man­dat. Pr­vi put u isto­ri­ji Mek­si­ka dva vo­de­ća pred­sed­nič­ka kan­di­da­ta su že­ne – biv­ša gra­do­na­čel­ni­ca Mek­si­ko Si­ti­ja Kla­u­di­ja Še­in­ba­um Par­do i biv­ša se­na­tor­ka Šo­čitl Gal­vez.