Da li će svi hrišćani slaviti Uskrs istog dana
Датум празновања Ускрса не зависи непосредно од питања календара: Храм Светог Саве у Београду (Фото / Н. Марјановић)
Jedan Bog a dve proslave njegovog vaskrsenja. Ovaj paradoks vaseljenski patrijarh Vartolomej nazvao je skandaloznim i izrazio nadu da će i pravoslavci i katolici slaviti jedan Uskrs. I to ne samo sledeće godine, kada ovaj praznik i po gregorijanskom i po julijanskom kalendaru pada 20. aprila, već da će se svi hrišćani okupiti oko jednog datuma zauvek.
– Molimo Gospoda da uskršnja proslava sledeće godine 20. aprila na oba kalendara, neće biti samo slučajna pojava, već početak jedinstvenog datuma za njegovo poštovanje i od istočne i od zapadne crkve – poručio je Vartolomej, dodajući da je rešavanje ovog pitanja posebno značajno budući da se 2025. obeležava 1.700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji. Tamo gde su i formulisana pravila za određivanja datuma Uskrsa.
Da li je jedinstvo hrišćanske crkve moguće u rovovski podeljenom svetu?
– Danas je očigledno da i Rim i drugi Rim žele da sledeću godinu u kojoj obeležavamo veliki jubilej iskoriste kako bi pokazali svetu jedinstvo hrišćanskog sveta. Za to postoje i njihovi unutrašnji razlozi: Rimokatolička crkva je u mnogim delovima sveta u izuzetno turbulentnom procesu liberalizacije koju nosi papa Franjo, a koji izaziva već organizovan otpor. Zapravo, Vatikan u takvoj situaciji nije bio od kraja 19. veka. Carigradski patrijarh, čije je ponašanje u slučaju Ukrajine, kao i eksponiranje na političkom i društvenom planu takođe obeleženo nametnutom agendom, ima razloga da se postavi kao poglavar čitave pravoslavne crkve. Teološki su iz Carigrada već odavno lansirane teorije o njemu kao „prvom bez jednakih”, što je zapravo pozicija identična onoj koju ima papa. Dakle, iako patrijarh Vartolomej govori da nije istočni papa, njegovo ponašanje demantuje takve tvrdnje. U takvoj situaciji i jedni i drugi imaju interes da pokažu neki oblik jedinstva, ignorišući kulturološke, liturgijske, dogmatske razlike. Međutim, niti papa Franjo, niti patrijarh Vartolomej, ne mogu da računaju na apsolutnu saglasnost svih sveštenika i vernika kojima su nadređeni na bezuslovno potčinjavanje, a u slučaju patrijarha Vartolomeja naročito je komično zamišljati da bi njegove odluke imale ikakvog efekta izvan helenofonog pravoslavlja – kaže za „Politiku” protojerej-stavrofor dr Darko Đogo.
Naš sagovornik, inače profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Svetog Vasilija Ostroškog u Istočnom Sarajevu, objašnjava da datum praznovanja Uskrsa ne zavisi neposredno od pitanja kalendara. Zapadni hrišćani, ne samo rimokatolici već i protestanti, imaju jedan način računanja, dok pravoslavni hrišćani slave po drugoj matematici.
– S izuzetkom Finske pravoslavne crkve, koja je svojevrstan kulturološki amalgam savremene skandinavske liberalne kulture i ritualnih tradicija pravoslavlja. Razlika je u tome da se pravoslavne crkve drže pravila kojih su zapadni hrišćani prestali da se drže, a to je: hrišćanski Uskrs pada obavezno nakon jevrejskog Pesaha, Pashe – dodaje naš sagovornik.
Čiji će kalendar prevladati – julijanski ili gregorijanski? Dok se vaseljenski patrijarh nada da će proširiti svoju moć, Srpska pravoslavna crkva ne deli njegov kalendarski entuzijazam.
– Nije sasvim jasno da li bi se zapadni hrišćani vratili drevnom načinu praznovanja ili bi se Carigrad priklonio zapadnom računanju, u svrhu „idenja u korak sa svetom”. U svakom slučaju, ključ za ove poteze ne leži u preko potrebnom međuhrišćanskom razumevanju, koje bi nam bilo od pomoći i 1999. godine, već u prividu objedinjavanja hrišćana oko političke moći Zapada na zalasku. Zato je nerealno očekivati da ovaj pokušaj objedini bilo koga drugog osim onih organizacija koje su potčinjene političkim i kulturnim nalozima jednog geopolitičkog pola – onog u dubokoj etičkoj i identitetskoj krizi – zaključuje protojerej-stavrofor dr Darko Đogo.
Nemet: Crkve će se lako dogovoriti, ali ljudi teže
Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet smatra da put do dogovora o zajedničkom datumu proslave Uskrsa neće biti jednostavan. – Datum može da bude bilo koji, jer nam je Isus Hrist vaskrsnućem pokazao da je prošao granicu vremena i prostora. Crkve žele da se dogovore, ali su problem ljudi, njihove navike i emotivna ograničenja. Pogledajte hrišćanske crkve istočnog obreda u Aziji i Indiji, iako su se dogovorile oko spornih pitanja, vernici se međusobno ubijaju. Moramo biti racionalni i priznati da će ovo biti dug posao, jer ljudi i pitanje datuma proslave Uskrsa posmatraju kroz prizmu ko je pobedio a ko izgubio – kazao je Nemet za „Politiku”.