Dan se­ća­nja na vla­da­vi­nu Du­ša­na Sil­nog

17. 04. 2024. 15:59

(Фото / Танјуг / Министарство за рад)

Mi­ni­star za rad, za­po­šlja­va­nje, bo­rač­ka i so­ci­jal­na pi­ta­nja Ni­ko­la Se­la­ko­vić pri­su­stvo­vao je ju­če obe­le­ža­va­nju Da­na se­ća­nja na vla­da­vi­nu ca­ra Ste­fa­na Uro­ša Če­tvr­tog Du­ša­na Ne­ma­nji­ća, po­zna­ti­jeg kao car Du­šan Sil­ni, za ko­ga je re­kao da je bio naj­ve­ći srp­ski vla­dar, voj­sko­vo­đa i za­ko­no­da­vac, u či­je vre­me je sred­njo­ve­kov­na srp­ska dr­ža­va do­ži­ve­la vr­hu­nac voj­ne i po­li­tič­ke mo­ći. Se­la­ko­vić je u Cr­kvi Sve­tog Mar­ka u Be­o­gra­du is­ta­kao da je po­treb­no da osve­ži­mo se­ća­nje na­šem ro­du i pro­sla­vi­mo ime srp­skog vla­da­ra, pr­vog ca­ra Ste­fa­na Uro­ša Če­tvr­tog Du­ša­na Ne­ma­nji­ća. „Oku­pi­li smo se oko ki­vo­ta sa zem­nim osta­ci­ma čo­ve­ka za či­ju lič­nost srp­ska tra­di­ci­ja ve­zu­je po­jam sla­ve i ča­sti, go­spod­stva i sja­ja, sna­ge i mu­dro­sti,” re­kao je mi­ni­star, pre­no­si Tan­jug.

Do­dao je da je to­kom sto­lo­va­nja Du­ša­na Sil­nog sred­njo­ve­kov­na srp­ska dr­ža­va do­ži­ve­la svoj vr­hu­nac voj­ne i po­li­tič­ke mo­ći, kul­tur­nog i pri­vred­nog i op­šteg dr­žav­nog raz­vo­ja, vr­hu­nac svog te­ri­to­ri­jal­nog pro­ši­re­nja i uva­ža­va­nja u ta­da po­zna­tom sve­tu. „Car Du­šan je bio ve­li­ki za­du­žbi­nar, ne sa­mo srp­ske pra­vo­slav­ne cr­kve već i Sve­te Go­re, pra­vo­slav­nih sve­ti­nja u Sve­toj ze­mlji i Je­ru­sa­li­mu, kao i Cr­kve Sve­tog Ni­ko­le u Ba­ri­ju. Nje­gov otac je za­po­čeo, ali je on do­vr­šio grad­nju Vi­so­kih De­ča­na. Taj ma­na­stir je naj­sli­ko­vi­ti­ji de­lić mo­ći sla­ve Du­ša­no­ve Sr­bi­je i nje­go­vog do­ba, vo­ljom bo­ži­jom i mo­li­tva­ma Sve­tog kra­lja De­čan­skog, op­sta­li ne­tak­nu­ti do da­na­šnjih da­na da nas se­ća­ju ko smo i šta smo, či­ji smo po­tom­ci i šta ima­mo da bra­ni­mo”, po­ru­čio je mi­ni­star.

Se­la­ko­vić je is­ta­kao da za raz­li­ku od svih dru­gih vla­da­ra ko­jih se se­ća­mo na dan nji­ho­ve smr­ti, ca­ra Du­ša­na se se­ća­mo na dan ko­ji je u srp­skom ka­len­da­ru upi­san kao dan naj­ve­će sla­ve, dan ka­da je da­le­ke 1346. go­di­ne na dr­žav­nom sa­bo­ru u ta­da­šnjoj srp­skoj pre­sto­ni­ci Sko­plju, Ste­fan Du­šan kru­ni­san za ca­ra, a Sr­bi­ja po­sta­la ca­re­vi­na. Ca­ra Ste­fa­na Du­ša­na Se­la­ko­vić oce­nju­je kao naj­bo­ljeg iz­dan­ka lo­ze Ne­ma­nji­ća.

Nje­go­ve za­du­žbi­ne bi­le su ru­še­ne i u vre­me osman­ske oku­pa­ci­je, ali i u mo­der­no do­ba ka­da su Al­ban­ci sru­ši­li nje­gov spo­me­nik u Pri­zre­nu, a po­tom u mar­tov­skom po­gro­mu spa­li­li ma­na­stir Sve­tih ar­han­ge­la. „Ali kao ni oni u 16, ta­ko ni ovi oku­pa­to­ri u 21. ve­ku ni­šta ni­su na­u­či­li o Sr­bi­ma. Ni ta­da ni da­nas več­nu sve­tlost lič­no­sti i de­la ca­ra Ste­fa­na Du­ša­na ni­su ni­ti će us­pe­ti da po­mra­če. Ona će osta­ti do­kle zad­nje sr­ce srp­sko u gru­di­ma bi­je da nam bu­de mo­tiv i na­dah­nu­će da ču­va­mo ime i obraz, da ču­va­mo čast i otadž­bi­nu Sr­bi­ju i pre­da­nje da je La­zar stra­dao bra­ne­ći car­stvo Du­ša­no­vo, a za­do­bio car­stvo ne­be­sko”, po­ru­čio je Se­la­ko­vić.

Mi­ni­star sma­tra da tre­ba da se odu­ži­mo ta­kvom vla­da­ru kroz ško­le ko­je će se zva­ti po nje­mu, kroz spo­me­ni­ke, kroz kul­tu­ru se­ća­nja, ona­ko ka­ko su to či­ni­li Đu­ra Jak­šić, Pa­ja Jo­va­no­vić, Va­sa Po­mo­ri­šac i Jo­van Du­čić.