Evro­pi pre­ti no­vi ta­las iz­be­gli­ca

Vojislav Lalić

19. 04. 2024. 13:08

( Фото / EPA–EFE / Sedet Suna)

Ka­ko se za­o­štra­va si­tu­a­ci­ja u Ga­zi i iz­me­đu Izra­e­la i Ira­na, ta­ko se po­ve­ća­va broj lju­di ko­ji be­že od ha­o­sa na Bli­skom is­to­ku. Naj­ve­ći broj njih od­la­zi u ze­mlje ju­go­i­stoč­ne Evro­pe: Tur­sku, Re­pu­bli­ku Ki­par i Grč­ku. Po­što se taj ta­las ne­će tu za­u­sta­vi­ti, to već iza­zi­va ve­li­ku za­bri­nu­tost i u Bri­se­lu, ko­ji u sa­rad­nji s Egip­tom i Li­ba­nom sa­da po­ku­ša­va da za­u­sta­vi iz­be­gli­ce ko­je ne­ma­ju pra­vo da do­bi­ju azil u ze­mlja­ma Evrop­ske uni­je.

Kri­jum­ča­ri ile­gal­nih iz­be­gli­ca po­ku­ša­li su da is­ko­ri­ste čak i ra­ma­zan­ske pra­zni­ke, ko­ji su upra­vo za­vr­še­ni, ka­ko bi ile­gal­no, pre­ko Ana­do­li­je i is­toč­nog Me­di­te­ra­na, pre­ba­ci­li bes­kuć­ni­ke do mir­nog ži­vo­ta ne­gde na za­pa­du evrop­skog kon­ti­nen­ta. Tur­ske slu­žbe bez­bed­no­sti su u mo­bil­nom sta­nju i sa­mo za pet da­na ot­kri­le su 1.100 iz­be­gli­ca ko­je ne­ma­ju pra­vo na do­bi­ja­nje azi­la, pre­neo je is­tan­bul­ski „Hu­ri­jet”.

„Mi se tu ne­će­mo za­u­sta­vi­ti. U to­ku je ope­ra­ci­ja ’Štit’ u ko­ju su uklju­če­ni pri­pad­ni­ci po­li­ci­je, žan­dar­me­ri­je i pri­pad­ni­ci dru­gih slu­žbi bez­bed­no­sti ko­ji ši­rom ze­mlje sva­ko­dnev­no ot­kri­va­ju ile­gal­ne mi­gran­te”, iz­ja­vio je mi­ni­star unu­tra­šnjih po­slo­va Ali Jer­li­ka­ja.

Tur­ska ni­je iz­u­ze­tak. Ka­ko se za­o­štra­va si­tu­a­ci­ja na Bli­skom is­to­ku na uda­ru su se na­šle i dru­ge ze­mlje u okru­že­nju, pre sve­ga Re­pu­bli­ka Ki­par i Grč­ka. Vla­da u Ni­ko­zi­ji je na mu­ka­ma i tra­ži po­moć od ze­ma­lja Evrop­ske uni­je, či­ji je član već dve de­ce­ni­je. Sa­mo od po­čet­ka apri­la na to me­di­te­ran­sko ostr­vo čam­ci­ma je ile­gal­no sti­glo vi­še od hi­lja­du iz­be­gli­ca, uglav­nom iz Li­ba­na. Zva­nič­ni­ci su od­lu­či­li da ob­u­sta­ve raz­ma­tra­nje zah­te­va za azil tih pri­do­šli­ca, uglav­nom Si­ri­ja­ca, ko­ji su za­hva­lju­ju­ći kri­jum­ča­ri­ma ma­lim čam­ci­ma sti­gli pre­ko Li­ba­na. Ni­ko­zi­ja je upu­ti­la apel Evrop­skoj uni­ji da po­mog­ne Bej­ru­tu ka­ko bi mo­gao da za­dr­ži ne­po­želj­ne po­se­ti­o­ce na svo­joj te­ri­to­ri­ji, ili da ih vra­ti ta­mo oda­kle su sti­gli. Vr­ši­lac du­žno­sti pre­mi­je­ra Li­ba­na Na­džib Mi­ka­ti ka­že da nje­go­va vla­da po­ku­ša­va da za­u­sta­vi ile­gal­ni „iz­voz iz­be­gli­ca” u Re­pu­bli­ku Ki­par, s ko­jom ima pri­ja­telj­ske od­no­se. „Mi smo po­ja­ča­li kon­tro­lu na na­šim gra­ni­ca­ma”, do­dao je i ob­ja­snio da iza to­ga sto­je be­lo­svet­ski kri­jum­ča­ri.

„Bri­sel hit­no tre­ba da pre­du­zme me­re ka­ko bi za­šti­tio svo­ju čla­ni­cu”, is­ti­ču u vla­di Re­pu­bli­ke Ki­par, pre­no­se no­vin­ske agen­ci­je.

U tu ze­mlju u is­toč­nom Me­di­te­ra­nu, uda­lje­nu 160 ki­lo­me­ta­ra od Li­ba­na i Si­ri­je, u pr­va tri me­se­ca mor­skim pu­tem ile­gal­no su sti­gle dve hi­lja­de ne­zva­nih go­sti­ju, a u istom pe­ri­o­du 2023. sve­ga njih 78. U Ni­ko­zi­ji se stra­hu­je da je to sa­mo po­če­tak, po­što se si­tu­a­ci­ja na Bli­skom is­to­ku iz da­na u dan za­o­štra­va, ne sa­mo iz­me­đu Izra­e­la­ca i Pa­le­sti­na­ca u Ga­zi, ne­go i Te­he­ra­na i Tel Avi­va. Po­vre­me­no se pu­ca i u Si­ri­ji, Ira­ku i na Cr­ve­nom mo­ru, od­no­sno u Je­me­nu.

Ni Grč­ka ni­je po­šte­đe­na od naj­no­vi­jeg iz­be­glič­kog ta­la­sa. Ova ze­mlja već go­di­na­ma ne zna šta da ra­di s ne­zva­nim go­sti­ma ko­ji sti­žu sa svih stra­na, naj­če­šće pre­ko Ana­do­li­je. Sa­da su se na uda­ru na­šla i grč­ka ostrv­ca u ju­žnom Sre­do­zem­nom mo­ru. Na jed­nom od njih – Gav­do­su, ko­je ima sve­ga 70 sta­nov­ni­ka, od po­čet­ka go­di­ne sti­glo je go­to­vo hi­lja­du mi­gra­na­ta. Me­šta­ni se hva­ta­ju za gla­vu jer i bez ne­zva­nih go­sti­ju je­dva pre­ži­vlja­va­ju. Ati­na tra­ži po­moć Bri­se­la, po­što go­di­na­ma ne zna šta da ra­di s bes­kuć­ni­ci­ma ko­ji sti­žu iz Tur­ske pre­ko Egej­skog mo­ra ili po­gra­nič­ne re­ke Ma­ri­ce.

Mi­grant­ska kri­za je je­dan od pro­ble­ma u sre­di­štu pa­žnje u kam­pa­nji za no­vi sa­stav Evrop­skog par­la­men­ta ko­ji se bi­ra sre­di­nom go­di­ne. Po­je­di­ne de­sni­čar­ske par­ti­je op­tu­žu­ju svo­je vla­de da su se pre­da­le kri­jum­ča­ri­ma i obe­ća­va­ju da će za­o­štri­ti stav pre­ma iz­be­gli­ca­ma i ne­će do­zvo­li­ti da pre­pla­ve za­pad kon­ti­nen­ta.

U Bri­se­lu od­ba­cu­ju te op­tu­žbe. Evrop­ska ko­mi­si­ja je ne­dav­no po­sti­gla do­go­vor s vla­dom u Ka­i­ru da za­u­sta­vi ta­las ile­gal­nih iz­be­gli­ca ko­je po­ku­ša­va­ju da se s Bli­skog is­to­ka pre­ko Sre­do­zem­nog mo­ra do­mog­nu bo­ljeg ži­vo­ta u Fran­cu­skoj, Ho­lan­di­ji, Ne­mač­koj, Šved­skoj i dru­gim raz­vi­je­nim za­pad­nim ze­mlja­ma. Ka­i­ro će do­bi­ti od EU 7,4 mi­li­jar­de evra u vi­du po­volj­nih zaj­mo­va i dru­gih fi­nan­sij­skih po­god­no­sti ka­ko bi za­u­sta­vio naj­no­vi­ji mi­grant­ski ta­las.