Raspad koalicije „Srbija protiv nasilja"

28. 04. 2024. 18:00

Улични протести опозиције крајем децембра 2023. (Фото М. Спасојевић)

U utorak, 23. aprila 2024, i zvanično se raspala Đilasova koalicija SPN, usvajanjem Zakona o izmenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, za koje je glasala i većina poslanika, sada već bivše Đilasove koalicije. Lično sam kao poslanik, sa zadovoljstvom glasao za usvajanje ovog kompromisnog zakona. Ovaj zakon su predložila 184 poslanika, od čega 151 poslanik vlasti, i 33 poslanika opozicije iz Aleksićevog NPS-a, Lazovićevog ZLF-a, Ćutinog EU, Grbovićevog PSG-a i Parandilovićevog NLS-a. Ovih pet stranaka bile su deo Đilasove koalicije. Ovim strankama se pridružio i DS. Na Đilasovoj strani su ostale samo tri stranke nekadašnje koalicije SPN – Đilasov SSP, Ponošev SC i Zelenovićeva Zajedno. Šest stranaka (NPS, ZLF, EU, PSG, NLS, DS) raspadnute koalicije SPN će izaći na sve izbore 2. juna 2024. godine, a tri stranke (SSP, SC i Zajedno) bojkotovaće beogradske izbore. Time je šest stranaka bivše koalicije SPN, reklo gromoglasno „ne” Draganu Đilasu. Đilas je u skupštini izgledao uvelo, razočarano i ojađeno.

Usvajanje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, odnosno spajanje beogradskih i lokalnih izbora, još 3. aprila 2024, ultimativno je tražilo svih devet stranaka Đilasove koalicije, a kada im je vlast izašla u susret, tri stranke su neobjašnjivo promenile stav. Šest stranaka je ostalo pri svom stavu, i tako se raspala Đilasova koalicija. Posebno je zanimljivo da tri stranke koje su ostale uz Đilasa, imaju šizofren stav prema izborima. Te tri stranke ne žele da izađu na gradske i opštinske izbore u Beogradu, ali žele da izađu na sve ostale gradske i opštinske izbore u Srbiji. Potpuno nedosledno i neobjašnjivo. Simpatizeri ove tri stranke – SSP, SC i Zajedno, biće potpuno zbunjeni i razočarani, što zbog raspada SPN, što zbog potpuno konfuznog i nedoslednog stava tih stranaka. Činiće im se da su tri đilasovske stranke odlučile da bojkotom izbora žrtvuju Beograd i beogradske opštine, i da ih bez borbe prepuste drugim strankama. Šest stranaka raspale Đilasove koalicije će formirati novu koaliciju, i te stranke su najavile da će odustati od kompromitovanog naziva „Srbija protiv nasilja”.

Setimo se kako je nastala koalicija „Srbija protiv nasilja”. Raspadnuta Đilasova koalicija je nastala 8. maja 2023. godine. Tada je Đilas došao na ideju da zloupotrebi dve strašne tragedije, i da za to optuži vlast i SNS. Đilasu se činilo da je idealan trenutak za to, zbog šoka u narodu. Odmah je lansirao naziv koalicije – Srbija protiv nasilja, i odmah je pozvao narod na ulice, da bi kasnije zatražio izbore. Đilasovci su maltretirali i svoje malobrojne pristalice i Beograđane, od maja do oktobra, kada je Đilas odustao od daljih subotnjih protesta, kada mu se na poslednjem skupu pojavilo samo 1.000 ljudi.

Od kada se vratio u politiku 2018. godine, Đilas je osnovao još dve koalicije (SZS i UOS), koje su neslavno propale, kao i SPN. Sve Đilasove koalicije su neslavno poražene na svim izborima – 2018, 2020, 2022. i 2023. godine. Čini se da je Đilas odluku o bojkotu izbora 2024. doneo zbog toga što je shvatio da će biti do nogu potučen i na tim izborima, i da bojkotom može da izbegne poraz. Đilas ima pravo u jednoj stvari – biće poražen na izborima 2024. (na koje delimično izlazi). Đilas sa druge strane greši – bojkotom izbora ne možeš sprečiti poraz – bojkot je poraz! Ovim potezom počinje još jedan Đilasov sunovrat, koji se prethodno dogodio 2013. i 2014. godine, kada se Đilas povukao iz politike. Bilo bi dobro da se Đilas ovaj put nepovratno povuče iz politike – imajući u vidu poruku koju mu je poslalo šest od devet stranaka njegove raspale koalicije SPN.

Usvajanjem predloga opozicije, tj. usvajanjem Zakona o izmenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, vladajuća koalicija je pokazala dobru volju i suštinsku želju za dijalogom i kompromisom. Na pregovorima vlasti i opozicije, koje je sazivala izvanredna predsednica skupštine Ana Brnabić, predstavnici vladajuće koalicije su stoički progutali mnoge gorke pilule koje im je servirala nesložna, ali toksična opozicija. Predsednik Vučić je dao ključni doprinos svojim sugestijama da se usvoji ovaj zakon i da se svi izbori održe 2. juna 2024. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predsednica skupštine Ana Brnabić i predstavnici SNS-a time su pokazali da su im najvažniji državni interesi, upravo u trenucima kada se na Srbiju vrše najstrašniji pritisci i ucene sa Zapada.

Poslanik i član Predsedništva SNS-a

Prilozi objavljeni u rubrici „Pogledi” odražavaju stavove autora, ne uvek i uređivačku politiku lista