​Srbija će postati najveći proizvođač bakra u Evropi

Olivera Milošević

26. 04. 2024. 14:54

Чен Ђинхе (Фото О. Милошевић)

Od našeg specijalnog izveštača

Sjamen, Kina – „Prošle godine ’Ciđin’ je proizveo 240.000 tona bakra i 7,5 tona zlata u Srbiji. U septembru 2018. godine ’Ciđin’ je potpisao sporazum s Vladom Srbije, obavezujući se na investiranje u iznosu od 1,26 milijardi američkih dolara u periodu od šest godina. Trenutno je stvarni iznos investicija četiri puta veći od planiranog i proizvodnja je premašila očekivanja, ispunjavajući sve obaveze iz ugovora. Buduće investicije ’Ciđina’ biće usmerene na razvoj podzemnih rudnika bakra i zlata, sa procenjenim rezervama bakra od oko 20 miliona tona i zlata od 700 do 800 tona. Kompanija planira da poveća godišnji kapacitet srpskog projekta na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata, čime će Srbija postati najveći proizvođač bakra u Evropi”, rekao je Čen Đinhe, vlasnik i predsednik borda direktora „Ciđin majning grupe”, u razgovoru sa grupom novinara iz Srbije.

„’Ciđin’ ima dva rudarska projekta u Srbiji – u Boru i Majdanpeku. Buduće investicije koje se odnose na površinsku eksploataciju biće uglavnom usmerene na poboljšanje infrastrukture. Trenutno se dve trećine resursa u srpskom projektu (oko 20 miliona tona rude) nalaze na dubini između 1.000 i 2.000 metara, što zahteva korišćenje podzemnih rudarskih tehnika, a to će biti fokus budućih investicija”, naveo je Čen Đinhe.

Kako je objasnio, u postizanju ovog cilja kompanija se suočava s mnogim izazovima, a tri problema su se izdvojila kao najozbiljnija. Najpre nedostatak infrastrukture, a najtipičniji primer je manjak električne energije. Drugi problem je preseljenje stanovništva zbog potrebe širenja rudnika, a treći je postupak dobijanja dozvola, koji je, prema njegovima rečima, u Srbiji često komplikovan i spor, iako državne institucije pružaju veliku podršku poslovanju „Ciđina”.

Što se tiče Ugovora o investiciji od dodatnih 3,8 milijardi američkih dolara (potpisan prošle godine), konačno ulaganje „Ciđina” može i da premaši ovu sumu, a možda će biti veće od četiri milijarde dolara, tvrdi Čen Đinhe.

„Naš cilj za narednih pet godina je da u Srbiji imamo najveći moderni rudnik bakra u Evropi. Budući da su naši glavni rudnici u Boru i Majdanpeku, postizanje ovog cilja imaće veliki uticaj na ekonomiju i društvo u Borskom okrugu. Naš cilj je jasan: učiniti ove rudnike uzorima unutar ’Ciđina’, u Evropi i širom sveta”, rekao je Čen Đinhe.

Prema njegovim rečima, dolazak kompanije „Ciđin” u Srbiju doveo je do oživljavanja rada RTB „Bor” i istovremeno podstakao razvoj rudnika bakra i zlata „Čukaru Peki”, što je pokrenulo ekonomski razvoj Bora, Majdanpeka i čitave istočne Srbije.

„Dve kompanije ’Ciđina’ u Srbiji (’Ciđin koper’ i ’Ciđin majning’) otvorile su mnoga radna mesta s visokim platama, privlačeći radnike koji su radili u drugim gradovima da se vrate u Bor. Sada je prihod po glavi stanovnika u Boru među najvišima u Srbiji i životni standard građana je znatno poboljšan. Grad Bor ponovo odiše nadom i energijom”, rekao je Čen Đinhe, dodajući da danas i lokalna samouprava u Boru beleži znatan porast prihoda, koji može da ulaže u infrastrukturu, bolju zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, kulturu.

Istorijska odgovornost za zaštitu životne sredine

„Pre nego što je ’Ciđin’ došao u Bor, vazduh je bio zasićen mirisom sumpor-dioksida, a okolina je bila zagađena otpadnim vodama. ’Ciđin’ je preuzeo istorijsku odgovornost, pridajući veliki značaj zaštiti životne sredine i ekološkom upravljanju, zagovarajući princip ’obnovljivog razvoja’. Na primer, odlagalište ’Visoki planiri’ na ulazu u Bor pripadalo je Institutu za rudarstvo i metalurgiju Bor, ali je ’Ciđin’ ipak uložio ogromna sredstva u ekološku obnovu i ozelenjavanje”, rekao je Čen Đinhe i dodao: „Već smo postavili detaljan plan za primenu obnovljivih izvora energije. Na primer, mnogi naši rudnici koriste solarne i vetroelektrane kako bi osigurali da izvor električne energije bude čist. U budućnosti, ’Ciđin’ će proširiti ovu zelenu tehnologiju na sve svoje rudnike širom sveta, uključujući i projekte u Srbiji.”