Oštra američka kritika Izraela
(Фото/ Бета / АП)Abdel Kareem Hana)
Boško Jakšić
U novom pokušaju da izbegne visoku cenu eventualnog neuspeha da spreči izraelsku kopnenu ofanzivu na jug pojasa Gaze, nove civilne žrtve i pogoršanje humanitarne katastrofe, američka administracija pojačava pritisak na Izrael saopštavajući da postoji realna sumnja da je Izrael tokom rata američko oružje koristio suprotno međunarodnom humanitarnom pravu.
U dugo očekivanom izveštaju Stejt departmenta, koji je u petak prosleđen Kongresu, kaže se da je „razumno” zaključiti da su ta oružja korišćena na način koji nije dosledan obavezama Izraela i da je Izrael tokom rata sa Hamasom prekršio međunarodne zakone o zaštiti civila.
Izraelske odbrambene snage (IDF) imaju iskustvo, tehnologiju i znanje da minimiziraju štete civilima, konstatuje izveštaj, ali „rezultati na terenu, uključujući visok nivo civilnih žrtava, pokreću određena pitanja da li ih je IDF efikasno i koristio u svim slučajevima”.
Ovo je dosad najoštrija formulacija osude ponašanja izraelskog ratnog kabineta na čelu sa premijerom Benjaminom Netanjahuom i nova potvrda da Vašington ne želi da bude potpuno identifikovan sa politikom koja je tokom sedam meseci rata dovela do pogibije 35.000 Palestinaca, mahom civila, i velike humanitarne katastrofe.
U izveštaju se pominje „duboka zabrinutost” da je Izrael imao značajnu ulogu u sprečavanju da pomoć dođe do više od milion Palestinaca kojima preti glad, mada se konstatuje da je u poslednje vreme Izrael preduzeo neke pozitivne korake, mada nedovoljne.
Stejt department je obazriviji u formulacijama od mnogobrojnih međunarodnih humanitarnih i grupa za ljudska prava koje dokazima potkrepljuju brutalna kršenja zakona rata, uključujući bombardovanja bolnica, škola, stambenih zgrada, centara za smeštaj izbeglica, humanitarnih konvoja i drugih objekata koje štiti međunarodno pravo.
Izveštaj je prvi te vrste i zatražio ga je predsednik Bajden 8. februara, u vreme rastućeg pritiska demokrata koje su otvoreno izražavali zabrinutost da američko oružje doprinosi katastrofalnim bilansima smrti u Gazi. Memorandum je takođe zahtevao da se utvrdi da li je Izrael namerno sprečavao ili ograničavao isporuke američke humanitarne pomoći.
„Od 7. oktobra, a posebno u prvim mesecima, Izrael nije u potpunosti sarađivao sa vladom SAD i međunarodnim naporima koji imaju podršku SAD da se maksimalizuju dotur i raspodela pomoći unutar Gaze”, kaže se u izveštaju koji će dodatno doprineti međunarodnoj izolaciji izraelskog premijera i njegove krajnje desničarske vlade.
Bajdenova administracija je prva posle Ronalda Regana i Džordža H. V. Buša koja je zapretila obustavom isporuka ofanzivnog naoružanja ili vojne pomoći kako bi izraelsku vladu navela da promeni politiku prema Palestincima, a u ovom slučaju da bi na premijera Netanjahua uticala da odustane od velike invazije na Rafu, u pojasu Gaze, kako bi ostvario „totalnu pobedu” nad radikalnim palestinskim pokretom Hamas.
U pažljivo balansiranom saopštenju, Stejt department izbegava da kaže da je Izrael namerno blokirao pomoć, što bi bilo direktno kršenje američkog zakona o stranoj pomoći koji zabranjuje isporuke naoružanja i vojne pomoći zemljama koje ograničavaju isporuke američke humanitarne pomoći.
Grupa od 88 demokrata je prošle nedelje uputila pismo Bajdenu u kome se navodi da postoji dovoljno dokaza da se zaključi da je nastavak američkih vojnih isporuka u suprotnosti sa pomenutim zakonom. Administracija je prošle nedelje prvi put napravila pauzu u planiranim isporukama 3.500 bombi zabrinuta da bi mogle da budu korišćene tokom planirane invazije na Rafu – koja bi nesumnjivo dramatično uvećala broj civilnih žrtava.
Iako je izveštaj razljutio republikance koji Bajdena optužuju da sebi gradi politički zaklon kako bi privukao birače sa levice i tvrde da će se oslabiti Izrael, predsednik oprezno izbegava da obustavi vojnu pomoć i oštriju konfrontaciju sa Netanjahuom, iako je evidentno da ga izraelski premijer nervira.
SAD su od početka rata nekoliko puta vetom Izraelu davale diplomatsku zaštitu u Savetu bezbednosti, a u petak su bile među samo devet zemalja koje su glasale protiv rezolucije Generalne skupštine UN, koja poziva Savet bezbednosti da ponovo razmotri molbu Palestine za punopravno članstvo.