Oštra ame­rič­ka kri­ti­ka Izra­e­la

Boško Jakšić

12. 05. 2024. 12:33

(Фото/ Бета / АП)Abdel Kareem Hana)

Bo­ško Jak­šić

U no­vom po­ku­ša­ju da iz­beg­ne vi­so­ku ce­nu even­tu­al­nog ne­u­spe­ha da spre­či izra­el­sku kop­ne­nu ofan­zi­vu na jug po­ja­sa Ga­ze, no­ve ci­vil­ne žr­tve i po­gor­ša­nje hu­ma­ni­tar­ne ka­ta­stro­fe, ame­rič­ka ad­mi­ni­stra­ci­ja po­ja­ča­va pri­ti­sak na Izra­el sa­op­šta­va­ju­ći da po­sto­ji re­al­na sum­nja da je Izra­el to­kom ra­ta ame­rič­ko oruž­je ko­ri­stio su­prot­no me­đu­na­rod­nom hu­ma­ni­tar­nom pra­vu.

U du­go oče­ki­va­nom iz­ve­šta­ju Stejt de­part­men­ta, ko­ji je u pe­tak pro­sle­đen Kon­gre­su, ka­že se da je „ra­zum­no” za­klju­či­ti da su ta oruž­ja ko­ri­šće­na na na­čin ko­ji ni­je do­sle­dan oba­ve­za­ma Izra­e­la i da je Izra­el to­kom ra­ta sa Ha­ma­som pre­kr­šio me­đu­na­rod­ne za­ko­ne o za­šti­ti ci­vi­la.

Izra­el­ske od­bram­be­ne sna­ge (IDF) ima­ju is­ku­stvo, teh­no­lo­gi­ju i zna­nje da mi­ni­mi­zi­ra­ju šte­te ci­vi­li­ma, kon­sta­tu­je iz­ve­štaj, ali „re­zul­ta­ti na te­re­nu, uklju­ču­ju­ći vi­sok ni­vo ci­vil­nih žr­ta­va, po­kre­ću od­re­đe­na pi­ta­nja da li ih je IDF efi­ka­sno i ko­ri­stio u svim slu­ča­je­vi­ma”.

Ovo je do­sad naj­o­štri­ja for­mu­la­ci­ja osu­de po­na­ša­nja izra­el­skog rat­nog ka­bi­ne­ta na če­lu sa pre­mi­je­rom Ben­ja­mi­nom Ne­tan­ja­hu­om i no­va po­tvr­da da Va­šing­ton ne že­li da bu­de pot­pu­no iden­ti­fi­ko­van sa po­li­ti­kom ko­ja je to­kom se­dam me­se­ci ra­ta do­ve­la do po­gi­bi­je 35.000 Pa­le­sti­na­ca, ma­hom ci­vi­la, i ve­li­ke hu­ma­ni­tar­ne ka­ta­stro­fe.

U iz­ve­šta­ju se po­mi­nje „du­bo­ka za­bri­nu­tost” da je Izra­el imao zna­čaj­nu ulo­gu u spre­ča­va­nju da po­moć do­đe do vi­še od mi­li­on Pa­le­sti­na­ca ko­ji­ma pre­ti glad, ma­da se kon­sta­tu­je da je u po­sled­nje vre­me Izra­el pred­u­zeo ne­ke po­zi­tiv­ne ko­ra­ke, ma­da ne­do­volj­ne.

Stejt de­part­ment je oba­zri­vi­ji u for­mu­la­ci­ja­ma od mno­go­broj­nih me­đu­na­rod­nih hu­ma­ni­tar­nih i gru­pa za ljud­ska pra­va ko­je do­ka­zi­ma pot­kre­plju­ju bru­tal­na kr­še­nja za­ko­na ra­ta, uklju­ču­ju­ći bom­bar­do­va­nja bol­ni­ca, ško­la, stam­be­nih zgra­da, cen­ta­ra za sme­štaj iz­be­gli­ca, hu­ma­ni­tar­nih kon­vo­ja i dru­gih obje­ka­ta ko­je šti­ti me­đu­na­rod­no pra­vo.

Iz­ve­štaj je pr­vi te vr­ste i za­tra­žio ga je pred­sed­nik Baj­den 8. fe­bru­a­ra, u vre­me ra­stu­ćeg pri­ti­ska de­mo­kra­ta ko­je su otvo­re­no iz­ra­ža­va­li za­bri­nu­tost da ame­rič­ko oruž­je do­pri­no­si ka­ta­stro­fal­nim bi­lan­si­ma smr­ti u Ga­zi. Me­mo­ran­dum je ta­ko­đe zah­te­vao da se utvr­di da li je Izra­el na­mer­no spre­ča­vao ili ogra­ni­ča­vao is­po­ru­ke ame­rič­ke hu­ma­ni­tar­ne po­mo­ći.

„Od 7. ok­to­bra, a po­seb­no u pr­vim me­se­ci­ma, Izra­el ni­je u pot­pu­no­sti sa­ra­đi­vao sa vla­dom SAD i me­đu­na­rod­nim na­po­ri­ma ko­ji ima­ju po­dr­šku SAD da se mak­si­ma­li­zu­ju do­tur i ras­po­de­la po­mo­ći unu­tar Ga­ze”, ka­že se u iz­ve­šta­ju ko­ji će do­dat­no do­pri­ne­ti me­đu­na­rod­noj izo­la­ci­ji izra­el­skog pre­mi­je­ra i nje­go­ve kraj­nje de­sni­čar­ske vla­de.

Baj­de­no­va ad­mi­ni­stra­ci­ja je pr­va po­sle Ro­nal­da Re­ga­na i Džor­dža H. V. Bu­ša ko­ja je za­pre­ti­la ob­u­sta­vom is­po­ru­ka ofan­ziv­nog na­o­ru­ža­nja ili voj­ne po­mo­ći ka­ko bi izra­el­sku vla­du na­ve­la da pro­me­ni po­li­ti­ku pre­ma Pa­le­stin­ci­ma, a u ovom slu­ča­ju da bi na pre­mi­je­ra Ne­tan­ja­hua uti­ca­la da od­u­sta­ne od ve­li­ke in­va­zi­je na Ra­fu, u po­ja­su Ga­ze, ka­ko bi ostva­rio „to­tal­nu po­be­du” nad ra­di­kal­nim pa­le­stin­skim po­kre­tom Ha­mas.

U pa­žlji­vo ba­lan­si­ra­nom sa­op­šte­nju, Stejt de­part­ment iz­be­ga­va da ka­že da je Izra­el na­mer­no blo­ki­rao po­moć, što bi bi­lo di­rekt­no kr­še­nje ame­rič­kog za­ko­na o stra­noj po­mo­ći ko­ji za­bra­nju­je is­po­ru­ke na­o­ru­ža­nja i voj­ne po­mo­ći ze­mlja­ma ko­je ogra­ni­ča­va­ju is­po­ru­ke ame­rič­ke hu­ma­ni­tar­ne po­mo­ći.

Gru­pa od 88 de­mo­kra­ta je pro­šle ne­de­lje upu­ti­la pi­smo Baj­de­nu u ko­me se na­vo­di da po­sto­ji do­volj­no do­ka­za da se za­klju­či da je na­sta­vak ame­rič­kih voj­nih is­po­ru­ka u su­prot­no­sti sa po­me­nu­tim za­ko­nom. Ad­mi­ni­stra­ci­ja je pro­šle ne­de­lje pr­vi put na­pra­vi­la pa­u­zu u pla­ni­ra­nim is­po­ru­ka­ma 3.500 bom­bi za­bri­nu­ta da bi mo­gle da bu­du ko­ri­šće­ne to­kom pla­ni­ra­ne in­va­zi­je na Ra­fu – ko­ja bi ne­sum­nji­vo dra­ma­tič­no uve­ća­la broj ci­vil­nih žr­ta­va.

Iako je iz­ve­štaj raz­lju­tio re­pu­bli­kan­ce ko­ji Baj­de­na op­tu­žu­ju da se­bi gra­di po­li­tič­ki za­klon ka­ko bi pri­vu­kao bi­ra­če sa le­vi­ce i tvr­de da će se osla­bi­ti Izra­el, pred­sed­nik opre­zno iz­be­ga­va da ob­u­sta­vi voj­nu po­moć i oštri­ju kon­fron­ta­ci­ju sa Ne­tan­ja­hu­om, iako je evi­dent­no da ga izra­el­ski pre­mi­jer ner­vi­ra.

SAD su od po­čet­ka ra­ta ne­ko­li­ko pu­ta ve­tom Izra­e­lu da­va­le di­plo­mat­sku za­šti­tu u Sa­ve­tu bez­bed­no­sti, a u pe­tak su bi­le me­đu sa­mo de­vet ze­ma­lja ko­je su gla­sa­le pro­tiv re­zo­lu­ci­je Ge­ne­ral­ne skup­šti­ne UN, ko­ja po­zi­va Sa­vet bez­bed­no­sti da po­no­vo raz­mo­tri mol­bu Pa­le­sti­ne za pu­no­prav­no član­stvo.