Obnova svetinja i života

Darko Pejović

13. 05. 2024. 14:00

Црква Богородица Љевишка (Фото Танјуг)

Stara srpska prestonica Prizren, na jugu Metohije, ima čak 33 srpske pravoslavne crkve u gradu i okolini. Većina ih je aktivna, jer je Eparhija raško-prizrenska zajedno sa Prizrencima i vernicima iz celog sveta uspela da obnovi mnoge od njih i vrati im bogoslužbeni život, nakon rušilačkih pohoda Albanaca 1999. i 2004. U samom gradu je nekada živelo 12.000 Srba, a sada ih je svega desetak. Tu je i 27 učenika čuvene Prizrenske bogoslovije, zadužbine Sime Andrejevića Igumanova, koja je bila spaljena, a zatim obnovljena.

Crkva Bogorodica Ljeviška, koja je delimično obnovljena nakon što je bila spaljena, okružena je bodljikavom žicom, pošto je jedna od najugroženijih svetinja na KiM i od 2006. je na listi zaštićene kulturne baštine Uneska.

Uz blagoslov vladike raško-prizrenskog Teodosija, Prizrenci i ostali verni narod su 1. jula 2020. osnovali Odbor za obnovu prizrenskih svetinja. Oni su obnovili, na primer, Crkvu Svetog Pantelejmona, zatim delimično Crkvu Svetog Nikole (Rajkova crkva) i očekuje se da ceo posao bude završen ovog leta. Tu je i obnovljeni Saborni hram Svetog Đorđa, a u istom dvorištu je i Crkva Svetog Đorđa Runovića, zatim crkve Svete Nedelje, Svetog Spasa, Svetog Nikole (Tutićeva crkva), zatim Svetih vrača Kozme i Damjana. U okolini je obnovljena i crkva u selu Bogoševce i druge crkve u Sredačkoj župi, srpskoj enklavi sa devet zaseoka. Delimično je obnovljen i manastir Svetih arhangela u Dušanovom gradu nadomak Prizrena, kao i druge svetinje.

U Prizrenu žive i dvojica sveštenika sa svojim porodicama, sa ukupno četvoro dece, otac Vladan Vukomanović, starešina Crkve Bogorodica Ljeviška i prizrenski paroh Jovan Radić, starešina Sabornog hrama Svetog Đorđa, kao i zamenik rektora Prizrenske bogoslovije otac Isidor i profesor otac Nikita.

Starešina Crkve Bogorodica Ljeviška, otac Vladan Vukomanović, kaže za Tanjug da nažalost u Prizrenu ima svega pet-šest vernika koji dolaze u tu svetinju, ali da su se zahvaljujući obnovi Prizrenske bogoslovije stekli uslovi da se vrati aktivan liturgijski život, što, ističe, predstavlja svojevrsno ohrabrenje i podršku da ostanu na ovim prostorima.

Prizren je oduvek bio svojevrstan kulturni centar, prepoznatljiv po lepoti ženskih ručnih radova i to umeće se prenosilo generacijama. Uz blagoslov vladike Teodosija i zahvaljujući njegovom angažovanju i podršci Kancelarije za KiM priprema se pokretanje krojačke radionice Eparhije raško-prizrenske u Velikoj Hoči. Tu će se izrađivati predmeti za potrebe crkve, ali i suveniri – majice, marame i tome slično.

Prizrenci ističu da će to biti veoma važno ne samo za očuvanje srpskog kulturnog nasleđa već i za zapošljavanje žena, koje će imati priliku da uz promociju rukotvorina obezbede sebi bolju egzistenciju. Dodaju da ih raduje što sve više hodočasnika nakon posete Prizrenu želi ponovo da dođe, a pojedini kažu da bi voleli tu i da žive.