Micotakis u Ankari očekuje odgovore na sporna pitanja
Сусрет Мицотакиса и Ердогана у Атини у децембру прошле године (Фото/ EPA-EFE/ORESTIS PANAGIOTOU)
Od našeg dopisnika
Atina – Uzvratna zvanična poseta grkog premijera Kirijakosa Micotakisa Ankari, u koju stiže u ponedeljak, opterećena je novim rastom tenzije i malim očekivanjima da će doći do otopljavanja u odnosima dve zemlje. Jedan pokušaj je učinjen sklapanjem Atinske deklaracije prilikom decembarske posete turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana Atini.
Poslednja odluka turske vlade da Crkvu Hrista Spasitelja, poznatu pod nazivom Hora, pre nekoliko dana svečano pretvori u džamiju Karije, izazvala je burnu reakciju u Atini jer je, kako je rekao Micotakis, to, „nepotreban i razočaravajući potez koji vređa bogatu istoriju univerzalnog spomenika kulturnog nasleđa i Istambula kao raskrsnice kulture”. Ipak, grčki premijer je naglasio da smatra da to ne treba da bude razlog za odlaganje posete „jer je bolje da se razgovara o nesuglasicama nego da se prekine kanal komunikacije”.
„Mnogo je bolje da u suretu sa predsednikom Erdoganom izrazim svoje snažno nezadovoljstvo nego da stvaram novu krizu u grčko-turskim odnosima koja bi mogla da poništi važan napredak postignut u poslednje vreme”, naglasio je Micotakis. Premijer ne gaji iluzije da je otopljavanje u odnosima koje je usledilo posle grčke pomoći Turskoj nakon zemljotresa, ali i godina ružne retorike i opasnog zveckanja oružjem u Egeju i konačnog susreta lidera dve zemlje u decembru prošle godine, ozbiljan signal da je Turska spremna da promeni svoje pozicije, posebno kada je reč o razgraničavanju morskih zona. Decenijski problem takozvanih sivih zona, kako Turska zove grupu malih grčkih ostrva na koje pretenduje, nedavno je opet osvanuo kroz tekstove i karte u turskim školskim udžbenicima. Naime, turske đake navikavaju na potencijalnu poziciju takozvane plave domovine u Egeju, onako kako bi Turska želela da je proširi i vidi.
Iz Ankare su čak spominjali i mogućnost stavljanja vojske u pripravnost posle obelodanjivanja namere Grčke da uloži 780 miliona evra u stvaranje morskih ekoloških parkova u Egejskom i Jonskom moru. Namera je da se, kako je to rekao grči premijer, zaštiti biodiverzitet i spreči obalsko zagađivanje, da se koliko je to moguće ova dva mora sačuvaju od negativnog ljudskog uticaja. Zvanična Atina je reakciju Ankare ocenila kao „neopravdanu i neumerenu” jer je reč o odluci ekološke prirode koja je u opštem interesu i ujedno poručila da „ne namerava da ni za korak odstupi od svoje namere koju ostvaruje na osnovu svojih suverenih prava i međunarodnih normi”. Turska strana opet poručuje da neće dozvoliti da se morski ekološki parkovi pretvore u grčkog Trojanskog konja, uz pomoć koga će proširiti svoja prava na moru sve dok ne bude konačnog dogovora o razgraničavanju morske teritorije.
Ministar spoljnih poslova Grčke Jorgos Gerapetritis, koji će biti u pratnji premijera, podsetio je tursku stranu da postoje pitanja o kojima se ne razgovara, a kamoli pregovara.
„Pitanje našeg suvereniteta ne može biti tema nikakvih dijaloga jer je suverenitet unutrašnji, sastavni element koji ne podleže nikakvim diskusijama i koji niko ne može da nam oduzme, što je ujedno glavni razlog što nikada nećemo razgovarati i pregovarati o demilitarizaciji”, poručio je Gerapetritis.
Prilikom susreta u Ankari, Micotakis i Erdogan će morati da se dotaknu konkretnih vrućih tema koje su sada izbile u prvi plan i koje sasvim sigurno imaju veze sa unutrašnjim problemima i pritiscima sa kojima se suočava turski predsednik. Očigledno sporna pitanja koja su pola veka bila prepreka za bilo kakav dijalog, od kiparskog do problema muslimanske manjine u Trakiji, preko razgraničavanja kontinentalnog šelfa i prostiranja ekonomskih zona eksploatisanja, pitanja vezana za grčka ostrva u Egeju, moraju postepeno da se rešavaju.
Turski predsednik je nedavno poručio da se „Turska trudi da uveća krug prijatelja jer nema problema koji se ne mogu rešiti sa zemljama u regionu i vrata koja dijalog ne bi mogao da otvori”. Konkretni dokaz za to je, recimo, poboljšanje u sferi migracione politike i bitno smanjen broj dolazaka izbeglica sa turske obale.