Pr­vo re­for­me, a on­da ula­ga­nja u ze­le­nu ener­gi­ju i pru­ge

Marija Brakočević

14. 05. 2024. 19:37

(Фото/ А. Васиљевић)

Pr­va is­pla­ta u okvi­ru In­stru­men­ta za re­for­mu i rast za za­pad­ni Bal­kan, ko­jim se re­gi­o­nu, uklju­ču­ju­ći i Sr­bi­ji, nu­di šest mi­li­jar­di evra do­dat­ne fi­nan­sij­ske po­mo­ći, mo­gla bi da bu­de okon­ča­na do ovog le­ta. In­stru­ment pred­sta­vlja fi­nan­sij­ski stub pla­na ra­sta za za­pad­ni Bal­kan, ko­ji je pro­šlog no­vem­bra pred­sta­vi­la Evrop­ska ko­mi­si­ja, a oče­ku­je se da će se pre­ko tog in­stru­men­ta od 2024. do 2027. go­di­ne obez­be­di­ti do dve mi­li­jar­de evra u gran­to­vi­ma i če­ti­ri mi­li­jar­de evra u kre­di­ti­ma za part­ne­re sa za­pad­nog Bal­ka­na.

Sr­bi­ji bi, ka­ko su po­ja­sni­li u Pri­vred­noj ko­mo­ri Sr­bi­je (PKS), tre­ba­lo da pri­pad­ne oko 1,7 mi­li­jar­di evra, od ko­jih je tre­ći­na su­me u gran­to­vi­ma, a osta­lo či­ne naj­po­volj­ni­ji kre­di­ti. Glav­ni cilj in­stru­men­ta je da po­dr­ži uskla­đi­va­nje part­ne­ra za­pad­nog Bal­ka­na s vred­no­sti­ma, za­ko­ni­ma, pra­vi­li­ma, stan­dar­di­ma, po­li­ti­ka­ma i prak­sa­ma u EU, za­rad bu­du­ćeg član­stva.

Ka­ko je ob­ja­snio Alek­san­dar Ra­do­va­no­vić, ru­ko­vo­di­lac Cen­tra za re­gi­o­nal­nu sa­rad­nju PKS-a, naj­vi­še tre­ba da se ula­že u re­for­me ko­je su neo­p­hod­ne za usa­gla­ša­va­nje s le­gi­sla­ti­vom EU, u sma­nje­nje ugljen-di­ok­si­da i iz­grad­nju no­vih ka­pa­ci­te­ta za pro­iz­vod­nju či­ste ener­gi­je. Pri­o­ri­tet je, ta­ko­đe, i da­lja grad­nja in­fra­struk­tu­ra, po­seb­no že­le­znič­ke.

– Tu se mi­sli na grad­nju br­ze, mo­der­ne pru­ge od hr­vat­ske do bu­gar­ske gra­ni­ce, pa sve i do gra­ni­ce sa Se­ver­nom Ma­ke­do­ni­jom, što nam je zna­čaj­no za po­ve­zi­va­nje na­še pri­vre­de s naj­va­žni­jim lu­ka­ma ka­ko bi na što efi­ka­sni­ji i jef­ti­ni­ji na­čin do­šli do uda­lje­nih tr­ži­šta, ka­kvi u Emi­ra­ti, Egi­pat, Ki­na... U pru­ge bi tre­ba­lo ula­ga­ti što vi­še ka­ko bi se sma­njio i ugljen-di­ok­sid, jer je pru­ga eko­no­mič­ni­ja za tran­sport ro­be. Što se vi­še ro­be bu­de pre­ba­ci­va­lo že­le­znič­kim tran­spor­tom to će ma­nje gu­žve bi­ti i na gra­ni­ca­ma – sma­tra Ra­do­va­no­vić.

Na pi­ta­nje da li je mo­gu­će da ne­kim ze­mlja­ma ne bu­du odo­bre­na sred­stva zbog ne­do­stat­ka re­for­mi, Ra­do­va­no­vić ka­že da bi ta­kva si­tu­a­ci­ja bi­la mo­gu­ća, jer je to u stva­ri osnov­ni uslov za pri­me­nu pla­na.

– Pro­iz­vo­di ko­ji ne bu­du bi­li pro­iz­ve­de­ni pu­tem či­stih ener­gi­ja bi­će sva­ka­ko pred­met tak­sa ko­je će EU uvo­di­ti za ze­mlje ko­je ne­ma­ju te pro­iz­vo­de. Tu pre sve­ga mi­sli­mo na ob­no­vlji­ve iz­vo­re ener­gi­je i hi­dro­e­lek­tra­ne – do­da­je on.

Go­vo­re­ći o no­vom pla­nu ra­sta, Slo­bo­dan Ze­če­vić, na­uč­ni sa­vet­nik u In­sti­tu­tu za evrop­ske stu­di­je, ne­dav­no je za naš list pod­se­tio na to da EU kroz in­ve­sti­ci­je že­li da ubr­za raz­voj ze­ma­lja za­pad­nog Bal­ka­na da bi se pri­bli­ži­le stan­dar­du ko­ji po­sto­ji u EU. Do­dao je i da je Sr­bi­ja na oko 30 do 50 od­sto od pro­seč­nog stan­dar­da ko­ji ima­ju ze­mlje EU.

– Ova do­dat­na sred­stva, pod po­volj­nim uslo­vi­ma, ko­ja bi tre­ba­lo da do­bi­je­mo, mo­gla bi da bu­du ulo­že­na u ra­zno­ra­zne mo­der­ni­za­ci­je i olak­ša­nja, od­no­sno uklju­či­va­nja od­re­đe­nih sek­to­ra u evrop­sku eko­no­mi­ju. Pri­me­ra ra­di, uklju­či­va­nje di­gi­tal­nog sek­to­ra i ener­ge­ti­ke, da se olak­ša slo­bo­dan pre­voz ro­be, da ro­ba br­že pre­la­zi gra­ni­cu i br­že ula­zi u EU – na­veo je Ze­če­vić.

– Ima tu i ne­kih dru­gih me­ra, re­ci­mo, da se uki­ne ro­ming u te­le­fon­skim po­zi­vi­ma iz­me­đu dr­ža­va za­pad­nog Bal­ka­na i EU – ka­zao je Ze­če­vić i ob­ja­snio da se no­vac do­de­lju­je na osno­vu pro­je­ka­ta ko­je ze­mlja pred­lo­ži, ma­da oko 37 od­sto sred­sta­va ide na za­šti­tu ži­vot­ne sre­di­ne.

– Po­red sve­ga to­ga, od Sr­bi­je će se tra­ži­ti da na­pre­du­je u nor­ma­li­za­ci­ji od­no­sa s Ko­so­vom. To će bi­ti, pre sve­ga, sek­tor­ska uslo­vlja­va­nja, a dru­go, pi­ta­će se i da li ra­di­mo na po­bolj­ša­nju op­šteg am­bi­jen­ta u ze­mlji (vla­da­vi­na pra­va, de­mo­kra­ti­ja...) – is­ta­kao je Ze­če­vić.

Re­zi­me če­ti­ri stu­ba Pla­na ra­sta

Otva­ra­nje eko­nom­ski in­te­gri­sa­nog je­din­stve­nog tr­ži­šta EU za part­ne­re sa za­pad­nog Bal­ka­na, po­tom ja­ča­nje i raz­voj za­jed­nič­kog re­gi­o­nal­nog tr­ži­šta, za­tim ubr­za­nje osnov­nih re­for­mi i, na kra­ju, oslo­ba­đa­nja fi­nan­sij­ske po­mo­ći iz no­vog pla­na ra­sta. Ta­ko gla­si re­zi­me če­ti­ri stu­ba na ko­ji­ma se za­sni­va ne­dav­no usvo­je­ni Plan ra­sta za za­pad­ni Bal­kan.